Svjetski i Europski tjedan novca obilježen je u ponedjeljak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, gdje su sudionici ukazali na važnost financijskog opismenjavanja, posebice mlađih od 19 godina, koji po financijskim znanjima i vještinama spadaju u ranjivije skupine.
Financijska pismenost u Hrvatskoj je na razini trojke što, kazala je ministrica Blaženka Divjak, ne bi bilo loše da nisu uočene skupine koje imaju puno nižu pismenost, a jedna od njih su mlađi od 19 godina, stariji od 70, stanovnici ruralnih područja i slabije obrazovani građani.
Ministrica je najavila da od jeseni u eksperimentalne škole uvode međupredmetnu temu „poduzetništvo", u kojem se značajan dio odnosi na financijsku pismenost, a godinu nakon toga u sve škole. Napomenula je, međutim, kako je osim učenja u školi važno i cjeloživotno obrazovanje.
Zadaća je obrazovnog sustava da ljude pripremi za financijsku pismenost koja uključuje znanje, vještine i stavove, temeljem čega ljudi donose informirane odluke o potrošnji, rekla je ministrica podsjetivši da se iz Europskog socijalnog fonda s 27 milijuna kuna financira 21 projekt za pismenost, uključujući i financijsku pismenost.
„Financijska pismenost je, kao i zdrava prehrana, temelj za kvalitetniji život jer teško možemo zamisliti da danas netko može kvalitetno živjeti ako ne zna raspolagati s novcem i istovremeno razumjeti financijske proizvode, rizike i mogućnosti na financijskom tržištu", rekla je Divjak.
Viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Bojan Fras ocjenjuje kako je u tri ili četiri godine postignut veliki rezultat na afirmiranju ideje financijske edukacije.
Financijske institucije imaju probleme zbog financijske nepismenosti
HNB je u zadnje tri godine posjetilo 6000 srednjoškolaca i studenata u modulima financijske edukacije. U 60 škola već postoji nastava financijske edukacije, a Fras kaže da HNB opstaje otvoren za podršku, posebno obuku edukatora.
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman ističe da je važno osigurati kontinuitet u financijskom obrazovanju, što je korisno za učenike i njihove roditelje, ali i financijske institucije koje kasnije moraju rješavati probleme nastale zbog nedovoljne financijske pismenosti.
„U cijelom svijetu su putem mreža dostupne mogućnosti trgovanja i nuđenja proizvoda, koje pokušavaju od svakog tko nije dovoljno financijski pismen i oprezan izvući neku kunu uz obećanje da će postati bogat, što vrlo često završi tako da se to ne dogodi", upozorio je Žigman.
Smatra kako će financijsko obrazovanje u osnovnim i srednjim školama doprinijeti da se ti novci sačuvaju, te je najavio za iduću godinu dodatna sredstva kojima će se ojačati financijsko opismenjavanje.
Cilj obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca je financijskim obrazovanjem unaprijediti razinu financijske pismenosti i omogućiti djeci, mladima i građanima stjecanje financijskih kompetencija.
U sklopu četvrtog obilježavanja tjedna novca, u Ministarstvu je priređeno predstavljanje projekata, inicijativa i programa koji se provode u okviru intersektorske suradnje.
Uz financijske ustanove, štand ima i Strukovna škola Virovitica, koja je sklopu socijalnih fondova za dvogodišnji projekt edukacije djece i profesora u svim školama virovitičko-podravske županije dobila oko 1,5 milijun kuna.
Profesorica matematike i informatike Ana Borbaš Bajivić ocijenila je kako je financijska pismenost vrlo slaba, pa na tome puno trebaju raditi i djeca i odrasli.
Preuzeto sa: Hina
Vijesti iz medija |
Poslovni i financijski izvještaji |
Međunarodna suradnja
