Hrvatska visoka učilišta moraju se znatno više pozabaviti kvalitetom obrazovanja, a ne njegovom formom, što je do sada prevladavalo - zajedničko je stajalište sudionika okrugloga stola o Bolonjskome procesu koji je održan u utorak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u Zagrebu.
Ministrica Blaženka Divjak istaknula je da Hrvatska ima važne obveze prema Bolonjskome procesu, koje su rezultat nedavne ministarske konferencije, ali i da hrvatska visoka učilišta, na kojima često vladaju partikularni interesi kada se govori o Bolonjskome procesu, imaju obvezu prema samoj biti toga procesa.
“U nekim smo se slučajevima u izvješću na toj konferenciji i precijenili”, rekla je Blaženka Divjak.
Rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i predsjednik Rektorskoga zbora Hrvatske Vlado Guberac rekao je da je najvažniji uvjet provođenja Bolonjskoga procesa kvaliteta učenja, što sveučilišta sada shvaćaju i da “sada idemo na drugu stranu”.
“Bolonjski proces u Hrvatskoj od početka je išao u pogrešnome smjeru. Govorilo se da je njegovo uvođenje uvjet Hrvatske za ulazak u EU, što nije bilo točno, i što je u Sloveniji bilo obrnuto”, rekao je i dodao da se zatim uvidjelo da prvostupnici nemaju mjesto na tržištu rada.
Glavni tajnik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić rekao je da zbog povećanih administrativnih obveza nastavnici više rade, što se često ne vidi na njihovim plaćama.
“Mi smo obukli kaput prije nego košulju”, rekao je Ribić i dodao da se bez pripremljenih sveučilišta teško može provoditi Bolonjski proces.
Za probleme slabog zapošljavanja prvostupnika Ribić krivi i državu, koja nije u svome sustavu predvidjela koeficijente za tu skupinu svršenih studenata.
“Na sveučilištima je nastala hiperprodukcija programa jer nema na njima prohodnosti i interdisciplinarnosti”, rekao je Ribić i zaključio da je i veliki problem u činjenici da se autonomija sveučilišta, koja izvorno postoji da štiti akademske slobode, pretvorila u ono što ograničava akademske slobode.
Član Izvršnoga odbora Europske studentske unije Aleksandar Šušnjar rekao je da obveze koje proizlaze iz zaključaka Ministarske konferencije predstavljaju poboljšanje, ali da bi studenti željeli više, tj. da napredak postane vidljiv u predavaonici.
Preuzeto s Hine.
Vijesti iz medija |
Priopćenja |
Visoko obrazovanje
