Europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics i hrvatska ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poručili su u četvrtak s međunarodne konferencije u povodu Dana darovitih učenika u Republici Hrvatskoj kako daroviti učenici trebaju imati jednaka prava tijekom školovanja i individualizirani pristup u nastavi.
Hrvatski glavni grad domaćin je 2. međunarodne konferencije priređene u povodu Dana darovitih učenika u Republici Hrvatskoj, a u organizaciji udruge „Dar“ koja se na poseban način skrbi o darovitoj djeci i učenicima u Hrvatskoj. Tu skrb, rekao je predsjednik udruge Dubravko Čop, potvrđuje i priređivanje četvrtoga „DARovitoga tjedna“ u sklopu kojega je organizirana i ova konferencija koja se održava u zgradi Ine u Novome Zagrebu.
Konferencija je pod nazivom „Najbolje svjetske, europske i hrvatske prakse u radu s darovitom djecom i mladima“ okupila učitelje, nastavnike, stručne suradnike, ravnatelje osnovnih i srednjih škola, predstavnike lokalnih i regionalnih centara izvrsnosti te ostale zainteresirane kojima je cilj promicati činjenicu da postoje daroviti učenici i da javnost treba senzibilizirati da im pruža potporu.
Motivirani učitelji i individualizirani pristup
Konferenciju su na netipičan način zajednički otvorili europski povjerenik Navracsics i ministrica Divjak s nekoliko poruka i izrečenih stajališta. Tako je europski povjerenik na pitanje što smatra najvažnijom pomoći darovitim učenicima u svim područjima jasno odgovorio kako su to motivirani učitelji jer tada, istaknuo je, postoje sve šanse da će učenici prepoznate darove razviti i ostvariti.
Hrvatska ministrica ustvrdila je kako darovitim učenicima treba osigurati jednaka prava tijekom školovanja, što Ustav svima jamči, kao i individualizirani pristup u nastavi. Zato je, ocijenila je, važno i dodatno educirati nastavnike za rad s darovitom djecom.
Konferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović koja će, najavila je njezina izaslanica Renata Urlić-Margaretić, danas primiti predstavnike organizatora i sudionike i to nakon razgovora s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom koji je u službenome posjetu Hrvatskoj.
Uspješan rad konferenciji zaželjeli su i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Sanja Putica koja je istaknula kako je konferencija važna prigoda da se progovori o darovitoj djeci koja su, ocijenila je, zanemarivana, ali i o složenosti nastavničkoga posla što pak zahtijeva da se nastavnicima i zakonski osiguraju bolji radni uvjeti.
Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević rekao je kako bi „mladima preporučio više Europe i iskustava najbolje europske prakse u sklopu mobilnosti koja primiče Europu“.
Mađarska se sustavno skrbi o darovitoj djeci
Susjedna Mađarska nastoji hrabro kročiti i u drugome desetljeću sustavne skrbi o darovitoj djeci i učenicima, istaknuo je mađarski veleposlanik u Hrvatskoj József Zoltán Magyar.
Podsjetio je kako je provedba 20-godišnjega programa potpore darovitoj djeci i učenicima u Mađarskoj počela 2008. kada je, objasnio je, porezni sustav omogućio mađarskim građanima da jedan posto svojih prihoda imaju pravo donirati za ono što smatraju da treba poduprijeti. Najviše ih je svoj novac doniralo u fond za darovitu djecu u kojemu je 2009. bilo milijun i pol kuna, a danas je u tome fondu četiri puta više novca.
U zemlji s oko deset milijuna stanovnika i gotovo pet milijuna zaposlenih tako je, rekao je mađarski veleposlanik, „svaki 10. Mađar 'otac' ili 'majka' jednome darovitom djetetu“.
U sklopu raznovrsnoga i bogatoga programa konferencije održano je i nekoliko predavanja pa je tako nastavnica u Osnovnoj školi „Fran Galović“ Tatjana Orešković govorila o okviru za poticanje iskustava, učenja i vrednovanja postignuća darovite djece i učenika u sklopu „Škole za život“, a direktorica Europskoga centa za darovite u Budimpešti prof. dr. Csilla Fuszek o mađarskom i europskom iskustvu u važnoj ulozi poticajnog okruženja prilikom skrbi o talentima.
Za europskoga povjerenika Tibora Navracsicsa najvažnije je da svako dijete bude uključeno u nastavu, odnosno da obrazovanje bude inkluzivno jer, rekao je, obrazovanje i talenti su dvije strane iste medalje.
Smatra kako je obrazovanje važan dio društva budućnosti te da se mora voditi računa i o tome da, paradoksalno, darovito dijete može imati i više teškoća od ostale djece.
Zato je, istaknuo je, jasna poruka Europske komisije da treba podupirati darovitu djecu te pratiti njihov rad i napredak.
Preuzeto s Hine.
Vijesti iz medija |
Priopćenja |
Međunarodna suradnja
