Učitelji budućnosti – ključne poruke i pitanja s prvoga i drugoga okruglog stola održanoga u sklopu priprema za predsjedanje RH Vijećem EU-a

U sklopu priprema za predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u Ministarstvu znanosti i obrazovanja održana su dva okrugla stola na temu Učitelji budućnosti.

U sklopu priprema za predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u Ministarstvu znanosti i obrazovanja održana su dva okrugla stola na temu učitelja budućnosti.
 

Moderatorica prvoga okruglog stola: prof. dr. sc. Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja
Moderatorica drugoga okruglog stola: prof. dr. sc. Branka Ramljak, državna tajnica

Panelisti prvoga okruglog stola:
 
prof. dr. sc. Jasminka Ledić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
prof. dr. sc. Lidija Vujičić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci
dr. sc. Matija Bašić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
doc. dr. sc. Maja Cindrić, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru
Davorka Osmak-Franjić, prof., Ured pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske.

Panelisti drugoga okruglog stola:
 
dr. sc. Suzana Tomaš, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
doc. dr. sc. Višnja Rajić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
doc. dr. sc. Aleksandra Huić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Slavomir Stankov, umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu
doc. dr. sc. Josipa Mihić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Uvodno:

Dva okrugla stola održana su s ciljem poticanja rasprave hrvatskih stručnjaka o temi učitelja budućnosti, kao jednoj od prioritetnih tema Programa hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije (HR PRES) u području obrazovanja. Zaključci će pridonijeti daljnjoj raspravi o ovoj temi na razini EU-a za vrijeme HR PRES-a te formuliranju zaključaka Vijeća EU-a o europskim učiteljima budućnosti. U središtu teme su učitelji budućnosti, u svim dijelovima sustava i na svim razinama obrazovanja, koji imaju ključnu ulogu i odgovornost u pripremi pojedinaca za obavljanje, ali i stvaranje poslova budućnosti. Učitelji budućnosti u ostvarivanju te uloge suočavaju se s mnogobrojnim izazovima koje donose suvremene društvene, znanstvene i tehnološke promjene, koje potiču i zahtijevaju promjene u konceptu učenja i poučavanja, razvoj inovativnih pedagogija, digitalnu transformaciju škola, razvoj analitika učenja i poučavanja te mnogobrojne druge novosti.
Stoga je, kao jedan od prvih koraka u razradi teme učitelja budućnosti, na okruglim stolovima započeta rasprava o ključnim izazovima i prioritetima u razvoju učiteljske profesije, koja je obuhvatila različite perspektive, kao podloga za daljnje aktivnosti i rasprave.

Ključne poruke (uključujući i odgovore na pitanja i komentare iz publike):
 

• Iako obrazovni sustav treba odgovarati na potrebe tržišta rada, njegova je ključna uloga i u tome da stvara nove potrebe na tržištu rada.
• Potrebne su dubinske promjene: učitelji trebaju biti usmjereni na istraživanje svoje odgojno-obrazovne prakse i autonomni u osmišljavanju strategija i procesa poučavanja.
• Najbolji se ishodi postižu u izravnom radu s učenicima. Potrebno je preispitati podjelu odgovornosti nastavnika i učitelja (didaktički ugovor) i dobre ideje implementirati u inicijalno obrazovanje učitelja, ali i njihovo usavršavanje.
• Važno je razmotriti potrebne promjene u inicijalnom obrazovanju učitelja, ali i potrebe za njihovim profesionalnim razvojem.
• Ključna je motivacija za generiranje procesa promjene odgovornost prema djeci (učiteljska profesija kao harmonija između najljepšeg i najtežeg zanimanja). Važna je intrinzična motivacija učitelja - želja za radom s djecom i mijenjanje društva uz obrazovanje.
• Potrebno je raditi i na ugledu i percepciji učiteljske profesije kao vrijednog poziva. Uz osnaživanje potrebnim znanjem i kompetencijama, potrebno je i nagrađivati učitelje koji daju najznačajniji doprinos.
• Nedostatak učitelja pojedinih predmeta (matematika, fizika, kemija) upućuje na mnogobrojne izazove koji proizlaze iz rada s djecom i roditeljima, iz prilagodbe zahtjevima suvremenog obrazovanja i reformi, što upućuje na potrebu za postavljanjem visokih zahtjeva u obrazovanju učitelja.
• S obzirom na dinamičnost sustava, da bi se potaknulo stvaranje, potrebno je kontinuirano istraživanje i umrežavanje na nacionalnoj i na međunarodnoj razini (umreženost praktičara) te prepoznavanje spremnosti pojedinaca za ulazak u procese promjene. Pojedinac ne može biti reformator. Zato je važno kolektivno djelovanje zajednice.
• Potrebna je kultura suradnje, poštovanja i umrežavanja radi širenja horizonta te je važno preispitati na koji način male zajednice učitelja mogu unaprijediti svoj rad.
• Potrebno se, iz nacionalne perspektive, intenzivnije uključiti u europske procese i jačati europsku dimenziju, europsku suradnju, europske vrijednosti i osjećaj europskoga identiteta.
• O odnosima nacionalnih i europskih politika te zajedničkim ciljevima i vrijednostima potrebno je osvijestiti učitelje i školske pedagoge kao nositelje razvoja. Pritom je potrebno poticati kritičku refleksiju. Europska dimenzija treba biti uključena na razini vrijednosti, a ne samo informiranja (primjerice, u udžbenicima). Europska i nacionalna dimenzija nisu u suprotnosti.
• Potrebno je raditi na operacionalizaciji europskih obrazovnih politika. Provode se značajne inicijative (primjerice, škole izrađuju Europski plan razvoja, europska dimenzija uključena je u studijske programe), o kojima je važno sustavno prikupljati podatke i diseminirati ih.
• Učenje i poučavanje važno je povezati i s potrebama lokalne zajednice te snažnije promovirati učenje zalaganjem u zajednici.
• Važno je sustavno promišljati pitanja vrijednosti i multikulturalnih kompetencija: potreban je nacionalni okvir kao popis temeljnih vrijednosti važnih i na nacionalnoj i na europskoj razini.
• Uz promjenu paradigme - učenici u središtu odgojno-obrazovnoga procesa - potrebno je prilagoditi i strukturu. Da bi se ostvario napredak, promjene trebaju biti kontinuirane, uz sukreaciju kao ključno načelo.
• Važno je da djeca u ostvarenju svojih participativnih prava dobiju potporu odraslih: da mogu reći što misle, da ih se poštuje i da dobiju povratnu informaciju. Zato je potrebno raditi na razumijevanju dječjih prava i u učitelja razvijati kompetencije za izgradnju odnosa temeljenih na ravnopravnom dostojanstvu, autoritet sa srcem. Škola je puno više od mjesta gdje se uči.
• Važna je kultura odgojno-obrazovne ustanove, koju kreiraju svi sudionici: djeca trebaju biti kreatori, osjećati pripadnost i percipirati školu kao mjesto življenja.
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje temeljna je baza na kojoj se izgrađuje budućnost pojedinca, stoga je ključno ulagati u njegov razvoj i posvetiti pozornost odgajateljima. Znanstvena pismenost razvija se od vrtića.
• Posebno je važno razvijati i kompetencije za rad u nastavi na razini visokog obrazovanja. Nastava na visokim učilištima treba biti usmjerena na studenta, uz jačanje njihove autonomije i odgovornosti, kako bi studenti to primijenili u svojemu kasnijem radu u nastavi.
• Učiteljima treba pružiti potporu da orkestriraju nastavu u kojoj svaki učenik samostalno radi.
• Organiziranje integrirane timske nastave studenata u sklopu pedagoške prakse treba organizirati s kolegama učiteljima. Treba jačati kulturu suradnje.
• Važno je osposobiti učitelje i za organizaciju izvannastavnih aktivnosti, a ne samo redovite nastave, jer one su temelj kreativnosti učenika.
• Važno mjesto treba imati čitalačka pismenost i razvoj intelektualnog vokabulara mladih u cjeloživotnom obrazovanju.
• Preporuka Vijeća ministara je višejezičnost, odnosno ovladavanje minimalno dvama stranim jezicima.
• Postajemo multikulturalno društvo u sve većoj mjeri i Europa je multikulturalna. Nacionalni kurikulum predviđa razvijanje interkulturalnih kompetencija učenika. Interkulturalnu kompetenciju sadašnjih učitelja na svim razinama obrazovanja treba osnažiti.
• U Hrvatskoj STEM treba postati STEAM. Hijerarhija predmeta je zastarjeli koncept.
• Negativne su posljedice dezintegriranosti sveučilišta na obrazovanje učitelja - učiteljski studiji su samo po nazivu sveučilišni, a u stvarnosti izrazito fakultetski. Treba staviti naglasak na interdisciplinarnost učiteljske profesije.
• Reforma nikada ne smije stati jer ako stane, zaostajemo u razvoju. Učitelj budućnosti je nositelj promjena i reformi.
• Treba osnažiti studentsku praksu i omogućiti neposredno iskustvo studentske prakse s učenicima i u razvoju digitalnih didaktičkih materijala.
• Ideja dobrog učitelja otprije 20 godina se promijenila. Danas to nije više onaj koji dobro zna predmetne sadržaje, već onaj koji ima dobre kompetencije kako poučavati. Onaj koji može djelovati u skladu sa svojim kompetencijama, u skladu sa svojim identitetom i u skladu sa svojim viđenjem o tome kako treba poučavanje koncipirati.
• Potrebno je osnažiti učitelja za ulazak u učionicu i onda mu dati autonomiju te sustavnu potporu u daljnjem razvoju.
• Uloga učitelja u prevladavanju stereotipa, posebno rodnih uloga, važna je jer učitelji imaju potencijal osnažiti učenike i studente u njihovu samopouzdanju, u razvoju vrijednosti i stajališta, u izboru profesionalnoga puta i karijere te svoje uloge u društvu.
• Interdisciplinarnost je obilježje učitelja budućnosti, od njegova oblikovanja u inicijalnom obrazovanju preko kontinuiranoga stručnog usavršavanja i neposredne primjene u nastavi.
• Psihološka i zdravstvena te mentalna dobrobit, kao i socijalno-emocionalni razvoj učitelja preduvjet je za stjecanje novih vještina te ostvarivanje nove uloge učitelja u suvremenom društvu.
• Ravnoteža između STEM (Science, Technology, Engineering and Mathematics) i SEL (Social and emotional learning) revolucije. Bez SEL-a nema STEM-a.
• Učiteljska profesija je poziv. Svaki učitelj želi biti dobar učitelj, a sustav mu u tome treba dati potporu. Nije sve u financijskim resursima. Ponekad je potrebno napraviti dobru reorganizaciju i postaviti prave ljude na prava mjesta u pravo vrijeme.
• Jedna važna dimenzija inkluzije je uključenost učenika u stvaranje nastavnoga materijala i vrednovanja znanja i vještina.

Pisane vijesti | Priopćenja | Predsjedanje vijećem EU-a