Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poručila je u petak kako je krucijalni iskorak u podizanju kvalitete visokog obrazovanja dati priliku mladim i hrabrim liderima na različitim razinama sustava
jer nemamo vremena i trebamo uhvatiti tempo promjena, a za to više nije dovoljno znanje, već drukčije znanje.
Dio bogatoga programa ovogodišnjega Interlibera na Zagrebačkome velesajmu bio je u petak posvećen znanju, učenju i obrazovanju, a ministrica Divjak aktivno je sudjelovala na konferenciji „Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska“ u organizaciji 24 sata i održala predavanje o izazovima u suvremenom visokom obrazovanju.
Problematika i ciljevi programskih ugovora sa sveučilištima
Programski ugovori sa sveučilištima, ciljevi i razlozi zašto više hrvatskih sveučilišta još nije potpisalo programske ugovore bila je jedna od tema ministričina izlaganja.
Ustvrdila je kako sveučilišta nakon potpisivanja programskih ugovora dobivaju više novca, ali za ono što je važno. Istaknula je da su te ugovore do sada potpisala sveučilišta u Puli i Rijeci i svako od tih dvaju sveučilišta na temelju toga dobilo je 23 posto proračunskoga novca više nego dosad, a to je novac za razvoj.
Ostala hrvatska sveučilišta, dodala je, zbog različitih razloga do sada nisu potpisala programske ugovore jer, ocijenila je, „njima treba više novca, ali ne i onih stotinu milijuna kuna koje su im još na raspolaganju“.
Smatra da „oni neće novac pod uvjetom da ih se pita kako su ih potrošili ili ne potpišu programski ugovor zato što ih neko od velikih sveučilišta ucjenjuje da njihovi profesori neće moći raditi na manjim sveučilištima“.
Zato, dodala je ministrica, svaki put kada neko od sveučilišta kaže da nema novca, postavi im pitanje - zašto niste potpisali programski ugovor?
Treba provoditi akcijski plan razvoja sveučilišta
U nekoliko točaka Divjak je sažela ciljeve programskih ugovora, među kojima su i relevantnost sveučilišta u odnosu na sadašnje i buduće potrebe tržišta rada, gospodarstva i društva, učinkovitost i internacionalizacija.
Ciljevi su i izvrsnost znanstvenoga i umjetničkog rada, znanost, umjetnost i visoko obrazovanje kao pokretači promjena u društvu i gospodarstvu. S tim u vezi, postavila je pitanje - jesu li ti ciljevi neprihvatljivi sveučilištima i je li to razlog za njihovih sedam tužbi na Ustavnome sudu?
Dodala je kako je veliki programski cilj i okrupnjavanje kapaciteta, odnosno sprječavanje fragmentacije sveučilišta tisućama programa i vrhunskim specijalizacijama koje više nemaju smisla. Također, ciljevi su temeljne vještine, ali i socijalne vještine i društvena odgovornost, održivi razvoj i rješavanje problema.
Uz napomenu kako su povećana izdvajanja za visoko obrazovanje, ministrica je rekla kako je realno pitanje je li to dovoljno ili nije, no prema pokazateljima od 2015. do danas izdvajanja su porasla za 30 posto u smislu plaća i rashoda. Ali, dodala je, moramo znati da nisu samo izdvajanja iz državnoga proračuna ono što treba rasti, već treba surađivati s industrijom, poticati industrijska istraživanja i ulaganja jer uspješne države puno više novca povlače iz industrijskih ulaganja nego iz državne blagajne.
Ministrica je ustvrdila kao treba provoditi doneseni akcijski plan razvoja sveučilišta, a Hrvatska je, podsjetila je, jedna od rijetkih država koja je takav plan i donijela i za to dobila pohvalu Europske komisije.
Ocijenila je kako programski ugovori potiču i efikasnost sustava, sa strateškim ciljevima i rezultate, a studijski programi u smislu konkretizacije i modernizacije, unaprjeđenja upravljanja ljudskim resursima i potencijalima te ulaganjima u izvrsnost.
Divjak je spomenula da je Ministarstvo pripremilo i novu zakonsku regulativu, a onda je najveće hrvatsko sveučilište - Sveučilište u Zagrebu pripremilo protuprijedlog koji je, istaknula je, „protivan svim iznesenim ciljevima programskih ugovora, odnosno ne samo da nas vraća 20 godina unatrag, nego i u neku zemlju u kojoj ne želimo biti“.
Kada je pak riječ o krucijalnom iskoraku - davanju prilike mladim i hrabrim liderima, zaključila je kako se to rijetko događa i zato treba pohvaliti one koji tako čine.
Preuzeto s Hine.
Vijesti iz medija |
Priopćenja |
Visoko obrazovanje
