Ovogodišnja ministarska konferencija Europskoga prostora visokog obrazovanja (EHEA) održana je 19. studenoga 2020. godine u Rimu te je zbog pandemije bolesti COVID-19 održana online. Na njoj su sudjelovale delegacije zemalja Europskoga prostora visokog obrazovanja i institucije u statusu konzultativnih članova međunarodne skupine za praćenje Bolonjskoga procesa (BFUG), a hrvatsku delegaciju predvodio je ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs.
Nakon uvodnoga pozdravnoga govora talijanskoga ministra visokog obrazovanja i znanosti Gaetana Manfredija i obraćanja Mariye Gabriel, povjerenice Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, predstavljeno je Rimsko priopćenje te je organiziran okrugli stol na kojem su ministri visokog obrazovanja zemalja EHEA-e iznosili stajališta o ciljevima iz Rimskog priopćenja koje smatraju prioritetnima na nacionalnoj razini.
Ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs u svojoj intervenciji istaknuo je da je uz optimističnu viziju EHEA-e u 2030. godini važno nastaviti jačanje ključnih obveza Bolonjskoga procesa kako bi se izgradilo povjerenje, poticala mobilnost studenata i osoblja te omogućila suradnja. Izrazio je opredjeljenje da se svim studentima ponude jednake mogućnosti pristupa visokom obrazovanju, naglasivši da se ne smijemo zavaravati da jednak pristup automatski vodi k većoj inkluziji. Također je istaknuo da digitalizacija uz svoj veliki potencijal može stvoriti duboki jaz za studente iz podzastupljenih skupina te je važno pronaći način da svi studenti imaju koristi od novih tehnologija. Ministar je u završnome dijelu obraćanja naglasio nezamjenjivu ulogu koju visoka učilišta igraju u pokretanju nacionalnih inovacijskih kapaciteta i ekonomskoga razvoja na temelju istraživanja i razvoja uz istodobno poticanje održivoga i inkluzivnoga rasta naših društava. Budući da visoka učilišta postoje i djeluju u specifičnim lokalnim, regionalnim i nacionalnim uvjetima, trebaju se angažirati u svojim zajednicama da pokrenu društveno odgovorne zajedničke aktivnosti.
Na konferenciji je usvojeno Rimsko priopćenje u kojem se ministri nadležni za visoko obrazovanje obvezuju ostvariti viziju EHEA-e kao prostora u kojem se potpuno poštuju temeljne vrijednosti visokog obrazovanja i demokracije te vladavina prava. Rimsko priopćenje kao prioritetne razvojne ciljeve Europskoga prostora visokog obrazovanja do 2030. godine navodi: inkluzivnost - kako bi svaki pojedinac imao ravnopravan pristup visokom obrazovanju i potrebnu potporu tijekom studija; inovativnost - koja će se postići boljom povezanošću učenja, poučavanja i vrednovanja s istraživanjem te povezanost - budući da veća mobilnost osoblja i studenata olakšava provedbu reformi.
Rimsko priopćenje ističe kako visoka učilišta imaju potencijal da budu glavni pokretači promjena, uz unapređenje znanja, vještina i kompetencija studenata i društva, kako bi pridonijela održivosti, zaštiti okoliša i drugim važnim ciljevima. Ona moraju pripremiti studente da postanu aktivni, kritični i odgovorni građani te im ponuditi mogućnost cjeloživotnog učenja koje će podržati njihove uloge u društvu.
Ministri su se također obvezali da će visoko obrazovanje biti ključni akter u ostvarivanju održivih razvojnih ciljeva Ujedinjenih naroda do 2030. godine. Kvalitetno obrazovanje i dalje će biti glavno obilježje EHEA-e.
Ministri visokog obrazovanja potvrđuju svoju predanost promicanju i zaštiti zajedničkih temeljnih vrijednosti diljem EHEA-e uz pojačan politički dijalog i suradnju, što su potrebni temelji za kvalitetno obrazovanje, poučavanje i istraživanje te za demokratska društva.
Rimskim priopćenjem ministri visokog obrazovanja nadalje se obvezuju podržati provedbu strukturnih reformi koje se naslanjaju na tri ključna cilja:
Usvojena su i tri priloga Rimskog priopćenja koji se odnose na akademske slobode, načela i smjernice za jačanje socijalne dimenzije u visokom obrazovanju te preporuke za osnaživanje učenja i poučavanja u Europskome prostoru visokog obrazovanja.
Drugi dio ministarske konferencije bio je posvećen raspravi o globalnome pristupu tijekom sljedećega desetogodišnjeg razdoblja Europskoga prostora visokog obrazovanja. U raspravi su sudjelovali predstavnici makroregija s kojima najviše surađuju države članice Europskoga prostora visokog obrazovanja. Zajedničke vrijednosti obrazovanja koje treba zagovarati na globalnoj razini su inkluzija, raznolikost, jednakost, akademske slobode i održivost. Posebno se naglašava potreba za osiguravanjem povjerenja uzimajući u obzir da je visoko obrazovanje u sve većoj mjeri globalizirano. Naglašena je važnost digitalizacije koja omogućava inovativnost u poučavanju i učenju, kao i potreba za povećanjem transparentnosti, suradnje i fleksibilnosti u realizaciji učenja.
Također je istaknuta neravnoteža mobilnosti između Europskoga prostora visokog obrazovanja i nekih makroregija, npr. Azije. Očekuje se da će njezinu smanjivanju pridonijeti „Globalna konvencija o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju“ UNESCO-a koja je usvojena u studenome 2019. godine. Globalna konvencija je prvi međunarodni normativni instrument za priznavanje na globalnoj razini kojim se nastoji olakšati mobilnost, ojačati prekogranično visoko obrazovanje i poboljšati njegova kvaliteta. Ministri su se obvezali Rimskim priopćenjem na brzu ratifikaciju Globalne konvencije.
Ministri su formalno podržali priključivanje San Marina Europskome prostoru visokog obrazovanja, koji sada uključuje 49 država.
Ministarstva obrazovanja država članica Europskoga prostora visokog obrazovanja provedbu dogovorenih ciljeva pratit će preko Skupine za praćenje Bolonjskoga procesa („Bologna Follow-up Group“) čije Tajništvo od Italije preuzima Albanija.
Rimsko priopćenje i prilozi te ostale informacije vezane uz ministarsku konferenciju dostupni su na poveznici: http://www.ehea.info/page-ministerial-conference-rome-2020