Ovogodišnji Sajam stipendija i visokog obrazovanja otvoren je u utorak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu panel raspravom na kojoj su se panelisti, među kojima i dvoje ministara u Vladi RH - Divjak i Pavić - usuglasili da dionici obrazovnoga sustava trebaju biti proaktivni te inovativniji i sudjelovati u cjeloživotnom obrazovanju.
Sajam stipendija i visokog obrazovanja već je tradicionalno događaj koji se održava na početku akademske godine. Ove godine održava se 14. put zaredom u organizaciji Instituta za razvoj obrazovanja (IRO), a cilj mu je predstaviti široku ponudu hrvatskih i inozemnih studijskih programa, kao i više od deset tisuća dostupnih programa stipendiranja. Osim iz Hrvatske, na ovome sajmu izlažu i gosti iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Francuske, Velike Britanije, Danske, SAD-a, Kanade, Japana, Italije, Slovenije, Slovačke i Bosne i Hercegovine.
Ministri, gradski čelnici, gospodarstvenici i humanoidna robotica Pepper
Na nekoliko posljednjih sajmova naglasak je i na raspravama o relevantnim temama za visoko obrazovanje pa je tako i ove godine panel okupio ugledne sudionike, a s njima je na panelu „Koja znanja za budućnost treba Hrvatska“ prvi put sudjelovala i posebna gošća - humanoidna robotica Pepper koja je, kako je rekla, počašćena što može biti na takvome skupu.
Panelisti su pak bili - ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević, jedan od direktora u Hrvatskome telekomu Branimir Spajić, s kojim je i stigla robotica Pepper, te izvršni direktor IRO-a Ninoslav Šćukanec.
Ministri Divjak i Pavić predstavili su nacionalni okvir stipendiranja, Pavičić Vukičević govorila je o bogatome zagrebačkom okviru stipendiranja, Spajić o pomoći Hrvatskoga telekoma u edukaciji u školama iz robotike i STEM područja, što je potvrdila i ministrica Divjak, a Šćukanec je, uz ostalo, pohvalio Ministarstvo znanosti i obrazovanja zbog povećanja broja stipendija, ali i upozorio da u Hrvatskoj samo osam posto tvrtki ulaže u stipendiranje.
Divjak: Sveučilišta trebaju kreirati nove i mijenjati postojeće studijske programe
Ministrica Divjak ocijenila je da brze promjene u društvu i svijetu rada zbog znanstvenih i tehnoloških spoznaja dovode do potrebe za novim zvanjima i vještinama. Zato se, istaknula je, očekuje da autonomna i odgovorna sveučilišta kreiraju nove studijske programe i mijenjaju postojeće tako što će kvalitetu nastave obogatiti nastavnim sadržajima i relevantnim ishodima učenja sa suvremenim znanstvenim spoznajama, odnosno trebaju povezati znanstvenu djelatnost i kvalitetu visokog obrazovanja.
Ministarstvo pak, rekla je, treba razviti takve zakonodavne i legislativne instrumente kojima će potaknuti kvalitativne promjene u visokom obrazovanju i znanosti, a studijski programi trebaju biti utemeljeni na analizi i predviđanju potreba i zahtjeva tržišta rada, gospodarstva i društva u cjelini.
Uz temeljno znanje koje trebaju stjecati, studenti također trebaju razvijati i transverzalne kompetencije - posebice digitalne, jezične i komunikacijske ali, dodala je Divjak, i kompetenciju „učiti kako učiti“ te ostvariti odgovarajuću ravnotežu između dubinskog razumijevanja područja učenja i širine opsega područja znanja.
Zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika istaknula je kako su zagrebačke stipendije jedne od najizdašnijih u Hrvatskoj pa tako za studente iznose 3.800 kuna mjesečno, a za doktorande 4.500 kuna. Pavičić Vukičević najavila je da se pripremaju stipendije i za doktorande iz skupine osoba s invaliditetom te za pripadnike romske nacionalne manjine.
Treba istražiti uzroke zašto se od 2014. u Hrvatskoj smanjuje broj visokoobrazovanih u populaciji
Hrvatska ima 28,7 posto visokoobrazovanih u populaciji od 30 od 34 godine, prosjek u Europskoj uniji (EU) je 39,9 posto, a cilj EU-a je da sve države članice imaju 40 posto visokoobrazovanih u toj populaciji do 2020.
Kako će taj cilj ostvariti Hrvatska kada se, rekao je Šćukanec, u Hrvatskoj od 2014. smanjuje broj visokoobrazovanih u populaciji? Za sada, ocijenio je Šćukanec, nema pravoga odgovora na to pitanje i trebalo bi istražiti zašto se toliko ljudi stvarno iselilo iz Hrvatske. I dok se, prema statističkim podacima, od 2013. do danas iz Hrvatske iselilo 55.000 ljudi, stvarno ih se iselilo možda i dva i pol puta više. Šćuknaec je apelirao da se puno više razgovara o toj temi.
Ministrica Divjak suglasna je kako je to doista važno pitanje, a podsjetila je i na jedan poznati razlog iseljavanja, a to je ulazak Hrvatske u EU, što je situacija koju su iskusile i druge zemlje nakon ulaska u Uniju. Uz to, Divjak vjeruje da je jako važna i atmosfera u kojoj se, uz ostalo, ne treba bojati neuspjeha. Tako je spomenula da se 13. listopada obilježava Svjetski dan neuspjeha, a mnogi se pitaju zašto obilježavati neuspjeh koji, smatra ministrica, može osobu potaknuti da iz neuspjeha puno toga nauči.
Ministrica se osvrnula i na izvješće Europske komisije koje je objavljeno u utorak i u kojemu su pohvaljena nastojanja Hrvatske u reformi obrazovanja. Istodobno, ustvrdila je, „u Hrvatskoj se traži 'dlaka u jajetu' i umjesto da se razvija kultura inovativnosti i tako stvara kapital za promjene, 'podmeću se klipovi u kotače'“.
Ipak, zaključila je ministrica znanosti i obrazovanja, postoje dobre inicijative, a mogući su pomaci i u pravnome smislu, u sklopu reformi u poreznome sustavu koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja predlaže Ministarstvu financija.
Sajam stipendija bit će u četvrtak, 18. listopada, održan i na Sveučilištu u Rijeci.
Preuzeto s Hine.
Vijesti iz medija |
Stipendije |
Visoko obrazovanje
