Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih održalo je 11. lipnja 2024. godine u Zagrebu seminar o unapređenju socijalne dimenzije visokog obrazovanja namijenjen članovima akademske zajednice, a čija je svrha bila predstaviti tekuće aktivnosti
Nacionalne skupine za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja te projekte i dokumente Ministarstva posvećene ovoj važnoj temi. Četrdesetak uzvanika uvodno je pozdravila načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja, mr. sc. Loredana Maravić. Prvi dio seminara bio je posvećen nacionalnim i europskim politikama i strateškim dokumentima u području socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Uvodno je voditeljica Nacionalne skupine za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, izv. prof. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica, prorektorica Sveučilišta u Dubrovniku, predstavila dosadašnji rad Nacionalne skupine, s naglaskom na objavljene studije i dokumente te tekući
Plan mjera za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja za razdoblje 2023. - 2025. Dr. sc. Ana Skledar Matijević iz Instituta za razvoj obrazovanja ukratko je predstavila rad svoje udruge, uključujući
publikaciju o socijalnoj dimenziji i osiguravanju kvalitete te
mrežni portal koji podržava društveni angažman visokih učilišta, odnosno rad i publikacije
Mreže cjeloživotno učenje za sve. Zatim je Josip Luša iz Agencije za mobilnost i programe EU-a predstavio rad
SALTO centra koji se ponajprije bavi podrškom drugim europskim Erasmus+ agencijama u povećanju uključivosti njihovih aktivnosti, ali objavljuje dokumente i mrežne alate korisne i akademskoj zajednici, poput kratkih pdf priručnika za
inkluzivna događanja odnosno
mrežne publikacije, na engleskome jeziku. Završno je Horia Onita, predsjednik Europskoga studentskog zbora i supredsjedavajući Radne skupine za socijalnu dimenziju Međunarodne skupine za praćenje Bolonjskoga procesa (
Bologna Follow-up Group - BFUG) online i na engleskome jeziku predstavio tekuće europske politike s naglaskom na dokumente usvojene na sastancima ministara visokog obrazovanja u Rimu i Tirani -
Načela i smjernice te
Pokazatelje unapređenja socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Uslijedila je rasprava u kojoj su visoka učilišta ukratko predstavila svoj rad na unapređenju socijalne dimenzije visokog obrazovanja, s naglaskom na različite načine na koje se prilagođavaju raznolikim potrebama studenata. Uz ostale, govorili su predstavnici Sveučilišta u Rijeci, Fakulteta za organizaciju i informatiku, Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Slavonskome Brodu, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, kao i Veleučilišta u Čakovcu i Veleučilišta Ivanić-Grad.
Zatim je uslijedio dio posvećen priznavanju prethodnog učenja (
recognition of prior learning - RPL) u visokom obrazovanju. Uvodno je mr. sc. Loredana Maravić predstavila važnost priznavanja prethodnog učenja u cilju povećanja stope osoba s visokim obrazovanjem te predstavila
Smjernice Ministarstva za priznavanje prethodnog učenja u sustavu visokog obrazovanja. Ministarstvo Smjernicama nastoji potaknuti ugrađivanje postupka priznavanja prethodnog učenja u opće akte visokih učilište. Nakon toga je online i na engleskome jeziku Christina Paulus s bečkoga Sveučilišta BOKU za prirodne resurse i znanost o životu predstavila rad novoosnovane Europske mreže za RPL kojoj su se pozvana pridružiti i hrvatska visoka učilišta, a Ministarstvo je već član. Predstavila je rad svoje ustanove na tom području, uz detaljnu prezentaciju načina na koji koriste sustav Moodle kako bi olakšali postupak priznavanja svima uključenima. Završno je izv. prof. dr. sc. Dunja Škalamera Alilović s Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci održala inspirativno predavanje o svome dugogodišnjem iskustvu rada na priznavanju prethodnog učenja te načelima koje primjenjuje, među kojima je ključno referiranje na ishode učenja programa, a ne pojedinih kolegija, kako bi se provelo priznavanje i na temelju priznavanja oslobađanje od pojedinih kolegija. Istaknula je kako taj rad uključuje i priznavanje formalnog obrazovanja, koje je još uvijek nedovoljno razvijeno, stalnu edukaciju svih uključenih o ključnim pojmovima i postupcima kao i rad na prilagodbi administrativnih postupaka i sustava kao što je ISVU. U završnoj kratkoj raspravi istaknuto je kako bi bilo dobro da Ministarstvo nastavi s organizacijom ovakvih događaja namijenjenih edukaciji članova akademske zajednice na ove teme kao i razmjeni iskustava i dobrih praksi među visokim učilištima.
Pisane vijesti |
Priopćenja |
Visoko obrazovanje
