Jačanje osnovnih vještina i učiteljska profesija bili su u središtu rasprava tijekom dvodnevnog sastanka glavnih ravnatelja škola, koji je održan u Nikoziji na Cipru 18. i 19. veljače 2026. Sastanak je održan u sklopu ciparskog predsjedanja Vijećem Europske unije, a na njemu je sudjelovala mr. sc. Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje.
Sastanak je okupio glavne ravnatelje odgovorne za osnovno obrazovanje iz svih država članica EU-a, predstavnike Europske komisije i pozvane stručnjake. Cilj je bio osigurati forum za dubinski dijalog o politikama o ključnim izazovima i prioritetima s kojima se trenutno suočavaju obvezni osnovnoškolski obrazovni sustavi diljem Europe, u kontekstu Europskoga obrazovnog prostora i novonastale agende Unije vještina.
Rasprave su istaknule rastuću potrebu za jačanjem osnovnih vještina kao preduvjeta za jednakost, socijalnu koheziju i cjeloživotno učenje, uz istodobno rješavanje trajnih razlika u ishodima učenja. Poseban naglasak stavljen je na ulogu škola u podršci svim učenicima, posebno onima koji su u riziku od slabijeg postignuća, primjenom koherentnog pristupa na razini sustava koji kombinira visoka očekivanja s pravodobnom, ciljanom i održivom podrškom.
Sudionici su također ispitali središnju ulogu učitelja u poboljšanju ishoda učenja učenika. Naglasak je bio na kvaliteti poučavanja, profesionalnoj autonomiji i uvjetima potrebnim za privlačenje, podršku i zadržavanje kvalificiranih učitelja. Važnost visokokvalitetne početne obuke učitelja, kontinuiranoga profesionalnog razvoja i suradničke profesionalne kulture više puta je naglašena kao ključna poluga za održivo poboljšanje.
Program je uključivao dva glavna govora koja su pružila okvir za rasprave o politici istraživanjem načina na koji se europski prioriteti o osnovnim vještinama prenose u praksu u učionici te ispitivanjem međunarodnih dokaza i trendova vezanih uz razvoj učiteljske profesije. Ove doprinose nadopunila je prezentacija Europske komisije o trenutnim inicijativama u području osnovnog obrazovanja i njihovim vezama sa širim europskim okvirima politike.
Sudionici su također sudjelovali u paralelnim sesijama u manjim grupama, što je omogućilo usmjerene razmjene o određenim tematskim područjima i razmjenu nacionalnih iskustava, pristupa politici i praksi. Rasprave u manjim grupama omogućile su sudionicima da razmisle o zajedničkim izazovima, identificiraju konvergentne prioritete i istraže načine jačanja europske suradnje. Republika Hrvatska istaknula je niz reformi koje se trenutačno provode s ciljem poboljšanja odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj: od ulaganja u infrastrukturu škola (Nacionalni plan oporavka i otpornosti), prelaska svih osnovnih škola na jednosmjensku nastavu (provedba eksperimentalnog programa je u tijeku), provedbe nacionalnih ispita, provedbe strukovne reforme do korištenja digitalnih alata u nastavi i uporabe AI tehnologije u svrhu poboljšanja poučavanja učitelja te usmjeravanja na učenikove potrebe.
Drugog dana sudionici su posjetili škole na različitim razinama ciparskoga obrazovnog sustava, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do višeg srednjeg obrazovanja. Ovi posjeti ponudili su konkretan uvid u to kako se politike vezane uz osnovne vještine, inkluziju i profesionalnost učitelja provode u različitim obrazovnim okruženjima.
Nakon posjeta školama uslijedila je plenarna refleksija i panel rasprava. To je podržalo vezu između dijaloga o politikama i obrazovne prakse, omogućujući sudionicima razmjenu mišljenja o naučenim lekcijama i prenosivim iskustvima na europskoj razini.
U završnim zaključcima sastanka naglašeno je da jačanje osnovnih vještina zahtijeva jasnu, koherentnu i dugoročnu strategiju na razini sustava. Istaknuta je središnja uloga učitelja te potreba da se osnaže uz povjerenje, smislenu podršku i profesionalnu autonomiju. Naglasak je stavljen na rano prepoznavanje potreba, korištenje pouzdanih podataka i ciljane intervencije za rješavanje nejednakosti.
Također je naglašena važnost uravnoteženja snažnoga središnjeg upravljanja s fleksibilnom autonomijom na razini škole. Kontinuitet, koherentnost i održivost politika identificirani su kao ključni uvjeti za trajni učinak. Europska suradnja ponovno je potvrđena kao vitalna poluga za unapređenje kvalitete i jednakosti u obrazovnim sustavima. Sastanak je završio kratkom prezentacijom nadolazećega irskog predsjedništva i završnim riječima Europske komisije i ciparskog predsjedništva.
Pisane vijesti |
Priopćenja |
Odgoj i obrazovanje
