Novi sustav financiranja znanosti i visokog obrazovanja predviđa povećanje sredstava do 40 posto, istaknula je ministrica Blaženka Divjak u petak na svečanosti uručenja ugovora za jačanje internacionalizacije hrvatskoga sustava.
Za 30 visokoškolskih projekata uručeni su ugovori o dodjeli bespovratnih 50 milijuna kuna ustanovama koje uz međusobna povezivanja planiraju studije na stranim jezicima. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekla je da je to poticaj u smjeru jačanja partnerstva i umrežavanja kod kuće i na međunarodnoj sceni.
- To moramo kako bismo podizali vlastite kapacitete i izvrsnost i u Hrvatskoj, ali i privlačili strane studente da studiraju u Hrvatskoj jer upisne kvote našeg sustava visokog obrazovanja već u ovome trenutku značajno nadmašuju broj studenata koji se mogu javiti - rekla je.
- Ili moramo bitno smanjivati upisne kvote na tim područjima ili reorganizirati naše studijske programe da budu atraktivniji i vidljiviji u širem prostoru i da se ta internacionalizacija ozbiljnije shvaća - dodala je.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić rekao je da Europski socijalni fond u aktualnom razdoblju ima na raspolaganju 13 milijardi kuna za provedbu reformi i društvenih promjena u Hrvatskoj te da je obrazovanju, jednom od četiriju područja u tom fondu, na raspolaganju više od 3,5 milijarde kuna.
- Zadnja alokacija sredstava za prethodno razdoblje, 2009. - 2013., kaže da smo potrošili 99,2 posto raspoloživih sredstava, a za aktualno razdoblje očekujem i bolji rezultat - rekao je Pavić i naglasio da ta sredstva pridonose gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske.
Ministrica Divjak podsjetila je da je Vlada donijela Odluku o programskom financiranju visokih učilišta u kojem se znatno povećavanju sredstva za visoka učilišta. Porast iz državnoga proračuna iznosit će oko 17 posto u odnosu na sadašnje stanje, a zajedno sa sredstvima Europskoga socijalnog fonda povećanje može iznositi 40 posto.
- Tu nisu uključene plaće, nego je riječ samo o financiranju znanstvenih i nastavnih djelatnosti, što uključuje školarine za studente i sve ono što smo do sada financirali pod aktivnostima iz državnoga proračuna - rekla je.
- Svima koji žele raditi i imaju razvojne kapacitete osigurat ćemo dovoljno sredstava - naglasila je ministrica Divjak.
Ona je napomenula da odluka ima tri važna cilja za to razdoblje: jedno je relevantnost u odnosu na sadašnje i buduće potrebe tržišta rada, što uključuje i internacionalizaciju obrazovanja; drugo je izvrsnost znanstvenog i umjetničkog rada i treće su znanost i umjetnost kao pokretači promjena u društvu i gospodarstvu.
- To je odmak od dosadašnjeg financiranja uravnilovke, prema rezultatima rada, što jedino može dati učinak na međunarodnoj sceni i razvoj gospodarstva u društvu.
Uz to, postavili smo još jedan tzv. horizontalni cilj. To je okrupnjavanje kapaciteta visokoškolskog sustava, koji je kod nas poprilično nastavno i znanstveno fragmentiran.
Tko ima program i želi raditi zajedno, moći će zatražiti za to sredstva, što ne znači da ćemo ukidati pravne osobnosti ustanova - zaključila je ministrica Divjak.
Preuzeto s Hine.
Vijesti iz medija |
Priopćenja |
Visoko obrazovanje
