Državna tajnica Mužinić Bikić na neformalnom sastanku ministara obrazovanja u Nikoziji: Ulaganje u učitelje i europska suradnja ključ su otpornog obrazovnog sustava

Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić sudjelovala je 29. i 30. siječnja 2026. na neformalnom sastanku ministara obrazovanja Europske unije, održanom u Nikoziji na Cipru. U fokusu dvodnevnog sastanka bile su dvije ključne teme: ulaganje u učitelje kroz profesionalni razvoj, atraktivnost i zadržavanje u profesiji te jačanje europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju u okviru Europskog obrazovnog prostora i Europskog semestra.

Tijekom rasprave 29. siječnja, posvećene jačanju učiteljske profesije kroz cijeli profesionalni ciklus, državna tajnica istaknula je kako Hrvatska ulaganje u učitelje smatra dugoročnim ulaganjem u budućnost učenika i društva u cjelini. Naglasila je da se atraktivnost učiteljske profesije ne temelji isključivo na plaći, već na kombinaciji materijalnih i nematerijalnih mjera.

U tom je kontekstu istaknula kako su od 2016. godine plaće učitelja u Hrvatskoj porasle za više od 100%, uz uspostavljen sustav napredovanja koji omogućuje dodatna materijalna prava. Posebno je naglasila važnost sustava nagrađivanja izvrsnosti, u okviru kojeg se godišnje nagrađuje više od 500 najuspješnijih učitelja. Naglasila je važnost profesionalne autonomije, sudjelovanja učitelja u donošenju odluka te poboljšanja radnih uvjeta kako bi se osigurala ravnoteža između poslovnog i privatnog života.

U raspravi o profesionalnom razvoju učitelja, s posebnim naglaskom na digitalne i AI kompetencije, državna tajnica naglasila je kako programi usavršavanja moraju biti praktični i usmjereni na stvarne situacije u učionici, uključujući primjenu digitalnih alata i umjetne inteligencije.

Govoreći o ulozi Europske unije, istaknula je važnost razmjene dobrih praksi, financijske i infrastrukturne potpore školama i učiteljima, razvoja zajedničkih europskih referentnih okvira za digitalne i AI kompetencije te jačanja transnacionalnih mreža i istraživanja u svrhu oblikovanja politika utemeljenih na dokazima.

Drugog dana sastanka, 30. siječnja, raspravljalo se o ulozi obrazovanja i osposobljavanja u okviru Europskog semestra i Europskog obrazovnog prostora. Državna tajnica naglasila je kako se Europa danas suočava s brzim promjenama, rastućom potražnjom za vještinama te istodobnim izazovima u pogledu obrazovnih ishoda i jednakog pristupa obrazovanju. Istaknula je kako Hrvatska obrazovanje i razvoj vještina promatra kao dugoročno ulaganje, a ne kratkoročni trošak, pri čemu su reforme usmjerene na jačanje temeljnih vještina, smanjenje nejednakosti i modernizaciju obrazovnih putova. U središtu tih reformi, kako je naglasila, nalaze se osnaženi, motivirani i podržani učitelji, čija profesionalnost daje stvarni učinak svim reformskim procesima. Poseban je naglasak stavila na strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje, kroz modularizaciju kurikula, razvoj regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju te jačanje suradnje s poslodavcima, čime se stvaraju fleksibilniji i relevantniji obrazovni putovi. Istaknula je i važnost jačanja društvene percepcije strukovnog obrazovanja kao kvalitetnog, uključivog i budućnosti usmjerenog izbora.

Zaključno je istaknula kako europska suradnja unutar Europskog obrazovnog prostora pruža snažan okvir za provedbu održivih i realnih reformi te kako je, u kontekstu nadolazećih rasprava o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru EU-a, ključno da obrazovanje i vještine budu čvrsto ugrađeni u nacionalne i regionalne partnerske planove.

„U Hrvatskoj obrazovanje ne vidimo kao trošak, nego kao snagu - snagu koja povezuje ljude, jača demokraciju i oblikuje budućnost Europe“, poručila je državna tajnica Mužinić Bikić.

Pisane vijesti | Priopćenja | Odgoj i obrazovanje