- Objavljeno : 23.01.2019.
Divjak: Objavom 24 kurikuluma u Narodnim novinama prešli smo Rubikon - više nema natrag
U Narodnim novinama u srijedu su objavljene odluke o donošenju 24 kurikuluma, a većina preostalih trebala bi biti objavljena idući tjedan, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknuvši kako sada „više nema natrag“.
„Danas su u Narodnim novinama objavljena 24 kurikuluma i za mene je to jako važan trenutak i možda najvažniji razlog zašto sam se upustila u pustolovinu da uđem u politiku i budem ministrica“, rekla je ministrica Divjak odgovarajući na pitanja novinara ispred Banskih dvora.
„Danas smo prešli Rubikon - više nema natrag“, ističe Divjak dodavši da se idući tjedan očekuje većina preostalih kurikuluma, odnosno još 13 ili 14 njih.
Divjak je istaknula da svi kurikulumi moraju biti napravljeni tako da poštuju princip „manje bubetanja činjenica, a puno više kritičkog razmišljanja i rada na problemima“ što vrijedi, dodala je, i za kurikulum povijesti.
Što se tiče protivnika obrazovne reforme, smatra da će ih i dalje biti, ali s njima treba razgovarati, sve raščistiti i svi „moraju dati argumente“.
U Narodnim novinama objavljene su odluke o donošenju kurikuluma za engleski, francuski, njemački, talijanski, latinski i grčki za osnovne škole i gimnazije, za likovnu kulturu za osnovne škole te likovnu umjetnost za gimnazije, glazbenu kulturu za osnovne škole te glazbenu umjetnost za gimnazije, tehničku kulturu za osnovne škole, prirodu i društvo za osnovne škole, prirodu za osnovne škole, biologiju za osnovne škole i gimnazije, geografiju za osnovne škole i gimnazije, matematiku za osnovne škole i gimnazije te za sociologiju, filozofiju, politiku i gospodarstvo, logiku i psihologiju za gimnazije.
Donesene su i odluke o četirima međupredmetnim kurikulumima za osnovne i srednje škole, a to su: Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Održivi razvoj te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Međupredmetne teme, smatra Divjak, „sada su izvrsno obrađene i prvi put ulaze u naš prostor te sada treba istraživati kako ih povezati s ostalim predmetima“.
U kurikulumu povijesti više nema rasprave o sadržaju, samo o količini.
Ministrica je potvrdila da je u srijedu ujutro razgovarala s posebnim savjetnikom premijera za kurikularnu reformu Radovanom Fuchsom o kurikulumu povijesti. „Ovo što je sada priređeno sigurno nije spremno za dalje. Više nema rasprave o sadržaju, nego samo o količini, a količina u ovom prijedlogu veća je nego do sada, što ne može ići“, rekla je Divjak.
Na pitanje mijenja li se sve što je napravila Ekspertna radna skupina pod vodstvom Borisa Jokića, Divjak je odgovorila da „to prije svega treba ostaviti stručnjacima, ali treba uskladiti s ostalim kurikulumima“.
Smatra da sadržaja treba biti, pogotovo onih koji su važni iz novije hrvatske povijesti, „treba dobro obraditi i temu Domovinskoga rata, ali jednako tako i holokausta, to više nije prijeporno i oko toga se svi slažemo“.
„Jedno je ono što zovemo analiza uspoređivanja, a drugo su povijesne činjenice. Povijesnih činjenica se treba držati. Sigurno neće doći u pitanje je li Domovinski rat bio obrambeni. To je sigurno tako i tu nema posebne interpretacije. Ali da se razgovara o uzrocima, načinima kako se to stavlja u europski kontekst - to sigurno treba učiniti. Naravno, sve primjereno dobi. Ako govorimo o srednjoškolcima, u svim predmetima, u hrvatskom, povijesti, odnosno u društveno-humanističkim predmetima, mora postojati takva analiza i mora se razvijati kritičko razmišljanje, kao što se u prirodoslovlju veći naglasak mora stavljati na rješavanje problema“, ističe Divjak.
Preuzeto s Hine.
Vijesti iz medija | Priopćenja | Nacionalni kurikulum
„Danas su u Narodnim novinama objavljena 24 kurikuluma i za mene je to jako važan trenutak i možda najvažniji razlog zašto sam se upustila u pustolovinu da uđem u politiku i budem ministrica“, rekla je ministrica Divjak odgovarajući na pitanja novinara ispred Banskih dvora.
„Danas smo prešli Rubikon - više nema natrag“, ističe Divjak dodavši da se idući tjedan očekuje većina preostalih kurikuluma, odnosno još 13 ili 14 njih.
Divjak je istaknula da svi kurikulumi moraju biti napravljeni tako da poštuju princip „manje bubetanja činjenica, a puno više kritičkog razmišljanja i rada na problemima“ što vrijedi, dodala je, i za kurikulum povijesti.
Što se tiče protivnika obrazovne reforme, smatra da će ih i dalje biti, ali s njima treba razgovarati, sve raščistiti i svi „moraju dati argumente“.
U Narodnim novinama objavljene su odluke o donošenju kurikuluma za engleski, francuski, njemački, talijanski, latinski i grčki za osnovne škole i gimnazije, za likovnu kulturu za osnovne škole te likovnu umjetnost za gimnazije, glazbenu kulturu za osnovne škole te glazbenu umjetnost za gimnazije, tehničku kulturu za osnovne škole, prirodu i društvo za osnovne škole, prirodu za osnovne škole, biologiju za osnovne škole i gimnazije, geografiju za osnovne škole i gimnazije, matematiku za osnovne škole i gimnazije te za sociologiju, filozofiju, politiku i gospodarstvo, logiku i psihologiju za gimnazije.
Donesene su i odluke o četirima međupredmetnim kurikulumima za osnovne i srednje škole, a to su: Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Održivi razvoj te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Međupredmetne teme, smatra Divjak, „sada su izvrsno obrađene i prvi put ulaze u naš prostor te sada treba istraživati kako ih povezati s ostalim predmetima“.
U kurikulumu povijesti više nema rasprave o sadržaju, samo o količini.
Ministrica je potvrdila da je u srijedu ujutro razgovarala s posebnim savjetnikom premijera za kurikularnu reformu Radovanom Fuchsom o kurikulumu povijesti. „Ovo što je sada priređeno sigurno nije spremno za dalje. Više nema rasprave o sadržaju, nego samo o količini, a količina u ovom prijedlogu veća je nego do sada, što ne može ići“, rekla je Divjak.
Na pitanje mijenja li se sve što je napravila Ekspertna radna skupina pod vodstvom Borisa Jokića, Divjak je odgovorila da „to prije svega treba ostaviti stručnjacima, ali treba uskladiti s ostalim kurikulumima“.
Smatra da sadržaja treba biti, pogotovo onih koji su važni iz novije hrvatske povijesti, „treba dobro obraditi i temu Domovinskoga rata, ali jednako tako i holokausta, to više nije prijeporno i oko toga se svi slažemo“.
„Jedno je ono što zovemo analiza uspoređivanja, a drugo su povijesne činjenice. Povijesnih činjenica se treba držati. Sigurno neće doći u pitanje je li Domovinski rat bio obrambeni. To je sigurno tako i tu nema posebne interpretacije. Ali da se razgovara o uzrocima, načinima kako se to stavlja u europski kontekst - to sigurno treba učiniti. Naravno, sve primjereno dobi. Ako govorimo o srednjoškolcima, u svim predmetima, u hrvatskom, povijesti, odnosno u društveno-humanističkim predmetima, mora postojati takva analiza i mora se razvijati kritičko razmišljanje, kao što se u prirodoslovlju veći naglasak mora stavljati na rješavanje problema“, ističe Divjak.
Preuzeto s Hine.