Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura (ERIC)

Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura (u daljnjem tekstu: ERIC) poseban je pravni oblik koji olakšava uspostavu i rad istraživačke infrastrukture od europskog interesa. Pravni okvir za stvaranje ERIC-a propisan je Uredbom Vijeća (EZ) br. 723/2009 i 1261/2013. Pravni okvir ERIC-a može se upotrebljavati za nove ili postojeće infrastrukture, infrastrukture na jednome mjestu ili raspodijeljene istraživačke infrastrukture. Kao pravna osoba svaki ERIC posjeduje Statut, koji uz ostalo definira prava i obveze članova te osnovna načela djelovanja. Trenutačno je uspostavljeno 30 ERIC-a.

ERIC-i prema ESFRI područjima:
   
Republika Hrvatska kao punopravna članica sudjeluje u ukupno devet (9) ERIC konzorcija.

1. SHARE ERIC (Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe)

Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi (SHARE) je projekt zamišljen kao pomoć istraživačima u razumijevanju učinka starenja populacije na europska društva, osiguravajući podlogu za donošenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih politika. SHARE je multidisciplinarna i multinacionalna baza mikropodataka o zdravlju, socio-ekonomskom statusu te društvenim i obiteljskim vezama za više od 85.000 osoba u dobi od 50 i više godina.

Godine 2011. SHARE je postao prvi projekt koji je ostvario ERIC status. Danas ima 28 europskih zemalja članica te Izrael, a Hrvatska se pridružila 2014. godine.

SHARE je usklađen s istraživanjem o zdravlju i starenju koje se provodi u SAD-u i Engleskim longitudinalnim istraživanjem starenja (ELSA) te je postao ogledni primjer za mnoga istraživanja starenja diljem svijeta.

Nacionalni koordinatori su doc. dr. sc. Šime Smolić i izv. prof. dr. sc. Ivan Čipin s Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

2. DARIAH ERIC (Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities)

Digitalna istraživačka infrastruktura za umjetnost i humanistiku (DARIAH) promiče i povećava svijest o digitalnoj umjetnosti i humanistici, projektima, alatima i najboljim praksama te se zalaže za otvoreni pristup informacijama i slobodno dijeljenje rezultata i inovacija. Cilj je povezati europske arhive, knjižnice, muzeje i ostale digitalne repozitorije iz područja humanističkih znanosti u jedan integrirani virtualni sustav kako bi se istraživačima olakšala dostupnost digitaliziranog materijala. Riječ je o velikom, dugoročnom, paneuropskom pothvatu koji djeluje preko mreže četiri tzv. virtualna centra kompetencije (VCC) i njihovih radnih skupina: VCC1 - e-infrastruktura, VCC2 - veza između istraživanja i obrazovanja, VCC3 - upravljanje znanstvenim sadržajima, VCC4 - zagovaranje, utjecaj i doseg DARIAH-a. U sklopu ove strukture ima više od 20 radnih skupina.

Inicijativa za pokretanje DARIAH potekla je od 10 partnera iz 14 europskih zemalja, a Republika Hrvatska bila je među partnerima osnivačima (IRB). Status ERIC-a dobiva 2014. godine. Trenutačno ima 22 zemlje članice i 19 partnera u suradnji iz 11 zemalja nečlanica.

Nacionalna koordinacijska ustanova je Institut za etnologiju i folkloristiku, a nacionalna koordinatorica je dr. sc. Koraljka Kuzman Šlogar.

3. CERIC ERIC (Central European Research Infrastucture Consortium)

Integrira i pruža otvoren pristup nekim od najnaprednijih analitičkih objekata u Europi kako bi pomogao znanosti i industriji u napretku u svim područjima materijala, biomaterijala i nanotehnologije, s naglaskom na energetske materijale i prirodne znanosti. Omogućuje jedinstveni ulaz u vodeće nacionalne istraživačke infrastrukture u osam europskih zemalja i time isporuku inovativnih rješenja za društvene izazove u područjima energije, zdravlja, hrane, kulturne baštine i drugo.

Srednjoeuropski konzorcij za istraživačke infrastrukture nudi pristup više od 50 komplementarnih instrumenata i dva laboratorija za potporu multidisciplinarnim istraživanjima u svim područjima materijala, biomaterijala i nanotehnologije.

Republika Hrvatska potpisala je zajedničku deklaraciju o implementaciji CERIC ERIC konzorcija u kolovozu 2012. godine, a 2017. godine postala je punopravna članica. Glavna partnerska institucija u konzorciju CERIC-ERIC je Institut Ruđer Bošković sa svojim akceleratorskim sustavom Zavoda za eksperimentalnu fiziku. Članstvo IRB-u odobrio je International Scientific and Technical Committee (ISTAC) te je usvojeno na Općoj skupštini CERIC-ERIC-a u ožujku 2015. godine.

4. CLARIN ERIC (Common Language Resources and Technology Infrastructure)

Konzorcij zajedničkih jezičnih resursa i tehnoloških infrastruktura (CLARIN) osnovan je na temelju nekoliko inicijativa s područja računalne lingvistike, računalne obrade prirodnoga jezika i digitalnih humanističkih znanosti. CLARIN omogućuje jednostavan pristup jezičnim resursima. Pojam jezični resurs odnosi se na širok raspon govornih i jezičnih vrsta podataka u strojno čitljivom obliku, kao i na alate i usluge za obradu jezičnih podataka. Cilj je primjena jezičnih tehnologija kao istraživačke infrastrukture ponajprije u humanističkim i društvenim znanostima, a zatim i u ostalim znanstvenim područjima.

CLARIN mreža sastoji se od nekoliko vrsta centara. Okosnica su tehnički centri, posebno centri za pružanje usluga, odnosno skraćeno B-centri, kojih trenutačno ima više od 20. Postoje još i C-centri, odnosno centri za pružanje metapodataka i K-centri, odnosno centri znanja.

Ovaj konzorcij osnovan je 2012. godine, a Republika Hrvatska postala je punopravna članica 2018. godine. Predstavnik Republike Hrvatske u Forumu nacionalnih koordinatora je prof. dr. sc. Marko Tadić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

5. ESS ERIC (European Social Survey)

Europska zaklada za znanost pokrenula je 2001. godine europski projekt pod nazivom Europsko društveno istraživanje (ESS) sa svrhom kontinuiranog praćenja promjena i anketnog istraživanja o društveno-političkim stajalištima i vrijednosnim sustavima građana europskih zemalja. Europsko društveno istraživanje objašnjava interakciju između institucija koje se mijenjaju te stajališta, vjerovanja i obrazaca ponašanja u različitim europskim populacijama. Istraživanje se provodi svake dvije godine kako bi se stekao što bolji uvid u tijek spomenutih promjena i kako bi se omogućile usporedbe među europskim zemljama.

Europsko društveno istraživanje dobilo je u studenome 2013. godine ERIC status, a Republika Hrvatska postala je 2019. godine punopravnom članicom. Nacionalni predstavnik je izv. prof. dr. sc. Dragan Bagić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

6. CESSDA ERIC (Consortium of European Social Science Data Archives)

Konzorcij Arhiva podataka za društvene znanosti (CESSDA) je distributivna istraživačka infrastruktura u domeni društvenih znanosti. ERIC status dobio je 2017. godine.

CESSDA pruža sveobuhvatne, integrirane i održive podatkovne usluge za društvene znanosti. Povezuje arhive podataka za društvene znanosti diljem Europe s ciljem promicanja rezultata istraživanja društvenih znanosti, kao i podupiranja nacionalnih i međunarodnih istraživanja i suradnje. CESSDA Strategija (2018. - 2022.) ima četiri (4) stupa (pillar): Building on TRUST, Renown for TRAINING, Proficient in TECHNOLOGY, User-friendly TOOLS & SERVICES.

Osnovne usluge arhive podataka su: prikupljanje podataka od istraživača, upravljanje podacima i dugoročno očuvanje podataka, održavanje kataloga pohranjenih podataka, omogućavanje pristupa podacima i administracija prava pristupa, podrška, pomoć i savjetovanje s pohraniteljima i korisnicima podataka, poticanje kulture ustupanja podataka na korištenje drugima, otvorenog pristupa podacima i sekundarnih analiza.

Republika Hrvatska pristupila je CESSDA ERIC-u 2019. godine. Za predstavnice Republike Hrvatske u Forumu nacionalnih koordinatora imenovane su Marijana Glavica, prof. psih. i Irena Kranjec, prof. soc. s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

7. EATRIS ERIC (European infrastructure for translational medicine)

EATRIS okuplja europske centre izvrsnosti u translacijskim istraživanjima na polju lijekova, dijagnostike i medicinskih proizvoda. U sklopu EATRIS-ERIC-a istraživači mogu dobiti pristup različitim resursima potrebnim za translacijski razvoj novih lijekova kao što su postojeće infrastrukture, specijalizirana oprema, stručno znanje, obrazovanje, baze uzoraka i smjernice za regulatorni proces.

Republika Hrvatska službeno je potvrđena početkom 2023. godine punopravnom članicom u Europskoj naprednoj translacijskoj istraživačkoj infrastrukturi u medicini. EATRIS ERIC obuhvaća više od 110 vodećih istraživačkih instituta i sveučilišta iz 14 zemalja Europske unije.

Predstavnici Republike Hrvatske imenovani u Upravni odbor nacionalnih direktora su prof. dr. sc. Fran Borovečki, dr. med. i kao njegova zamjena prof. dr. sc. Nada Božina s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

8. EPOS ERIC (European Plate Observing System)

Sustav za promatranje europske tektonske ploče (EPOS) multidisciplinarni je i distribuirani konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura, kojem je dugoročni cilj omogućiti i unaprijediti integriranu uporabu podataka, podatkovnih proizvoda i opreme koji služe znanstvenoj zajednici koja se bavi proučavanjem Zemlje u Europi. Status ERIC-a dobio je u listopadu 2018. godine, a zakonsko sjedište mu je u Rimu (Italija).

EPOS ERIC okuplja niz dionika iz područja znanosti o Zemlji koji zajedno rade na integraciji skupa različitih nacionalnih i transnacionalnih istraživačkih infrastruktura znanosti o Zemlji u jednu održivu i interoperabilnu istraživačku platformu. Specifični cilj konzorcija je razviti planove provedbe i koristiti nove mogućnosti e-znanosti za praćenje i razumijevanje dinamičnoga i složenoga Zemljina sustava. Konzorcij trenutačno ima ukupno 19 država članica, uz jednu zemlju promatrača. 

Republika Hrvatska pristupila je u prosincu 2023. godine EPOS ERIC-u u svojstvu punopravne članice. Nacionalni koordinator zadužen za aktivnosti i inicijative koje proizlaze iz članstva u konzorciju je Hrvatski geološki institut, kao najveći istraživački institut u području geoznanosti i geološkog inženjerstva u Republici Hrvatskoj.

9. EHRI ERIC (European Holocaust Research Infrastructure)
 
Europska istraživačka infrastruktura za Holokaust (EHRI) promiče transnacionalna istraživanja Holokausta te djeluje od 2010. godine. Misija EHRI-ja je rješavanje izazova poput raspršenosti izvora i stručnosti diljem Europe i šire. EHRI povezuje zbirke i izvore koji su podijeljeni granicama i jezicima, promovira digitalne metode te pruža podršku istraživačima.

U siječnju 2025. godine uspostavljen je kao ERIC sa sjedištem u Amsterdamu, te uključuje devet država osnivačica: Republiku Austriju, Republiku Hrvatsku, Češku Republiku, Saveznu Republiku Njemačku, Državu Izrael, Kraljevinu Nizozemsku, Republiku Poljsku, Slovačku Republiku i Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu iskazao je želju da bude nacionalni koordinator EHRI ERIC-a te je nacionalni ured EHRI ERIC-a ustrojen pri Katedri za židovske studije i istraživanje Holokausta, a voditeljica je izv. prof. dr. sc. Michal Brandl.


Korisne poveznice:

European Research Infrastructure Consortium (ERIC)
SHARE Hrvatska
SHARE ERIC
Digitalna istraživačka infrastruktura za umjetnost i humanistiku u Republici Hrvatskoj
DARIAH ERIC
CERIC ERIC
Zajednički jezični resursi i tehnološka infrastruktura
CLARIN ERIC
ESS ERIC
CROSSDA
CESSDA ERIC
EATRIS ERIC
EPOS ERIC
Europska infrastruktura za istraživanje Holokausta - EHRI

 
 

Stranica | Projekti | Znanost i tehnologija