- Objavljeno : 11.03.2019.
Ministrica Divjak: Osigurano novih više od 43 milijuna kuna za nabavu opreme u školama
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izvijestila je u petak da je potpisala odluku kojom je osigurano novih više od 43 milijuna kuna za nabavu opreme u hrvatskim osnovnim i srednjim školama što znači, istaknula je, da je u posljednjih godinu i pol Ministarstvo znanosti i obrazovanja za tu svrhu osiguralo gotovo 150 milijuna kuna.
Riječ je o najvećem ulaganju države u škole u proteklih deset godina iako je ta aktivnost u nadležnosti osnivača škola, odnosno gradova i županija, objasnila je ministrica Divjak na brifingu s novinarima održanom u petak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Tema brifinga bila je i analiza opremljenosti škola u Republici Hrvatskoj i korištenja digitalne tehnologije u eksperimentalnome programu reforme obrazovanja „Škola za život“.
Od ukupnoga iznosa srednje škole dobit će nešto više od 13 milijuna kuna, a osnovne škole nešto više od 30 milijuna kuna. Pri tome, istaknula je Divjak, važno je reći da je novac namijenjen za nabavu opreme, didaktičkih sredstava i drugih pomagala, nastavnih sredstava, materijala potrebnih za praktične radove te priručnih materijala za provedbu kurikuluma, a ne za nabavu informatičke opreme. U osnovnim školama to su kurikulumi ovih predmeta: Tehnička kultura, Kemija, Fizika, Biologija, Priroda, Priroda i društvo, Likovna kultura i Matematika, a u srednjim školama kurikulumi: Kemija, Fizika, Biologija, Likovna umjetnost i Matematika.
To znači, dodala je, da škole mogu primjerice nabaviti kemikalije za pokuse, mikroskop, radni materijal za izradu radova iz Tehničke kulture i Likovne kulture, drvo, metal, tkaninu, alate, uređaje i materijale za pokus iz Fizike, željezni prah, magnete, epruvete, vage, geometrijski pribor za učenike i nastavu (trokut, šestar) i modele geometrijskih tijela.
Gotovo 70 posto svih učionica opremljeno je projektorom, a 15 posto pametnim pločama ili interaktivnim ekranima
Ministrica Divjak sažela je podatke analize opremljenosti učionica za digitalnu nastavu koja je provedena u svim osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj kojih je ukupno 22.079, a u sklopu pripreme za frontalnu provedbu reforme obrazovanja u idućoj školskoj godini 2019./2020. i evaluacije eksperimentalnoga programa „Škola za život“. Statističke podatke o opremljenosti škola prikupio je u prosincu prošle godine CARNet, a oni pokazuju da je gotovo 70 posto svih školskih učionica u Hrvatskoj opremljeno projektorom, a s ukupno 2.803 pametne ploče opremljeno je 15 posto svih učionica.
Cilj je da do frontalne provedbe reforme obrazovanja sve škole imaju projektore i pametne ploče ili interaktivne ekrane, istaknula je. S tim u vezi, ministrica se osvrnula i na najnovije izvješće Europske komisije o provedbi reforma u Republici Hrvatskoj u kojemu se za područje obrazovanja ističe kako je Hrvatska pokrenula eksperimentalnu reformu obrazovanja, ali i upozorava da je Hrvatska na najnižim razinama u Europskoj uniji (EU) kada je riječ o digitalnim vještinama.
Škole u eksperimentalnome programu: 94 posto učenika ima pametne telefone, a 92 posto stolno ili prijenosno računalo
Spomenula je i podatke istraživanja provedenih na 74 osnovne i srednje škole, uključene u eksperimentalni program „Škola za život“ pa tako analiza istraživanja odgovora učenika 5. i 7. razreda osnovne škole i 1. razreda srednjih škola pokazuje da većina učenika, njih čak 94 posto, posjeduje vlastiti pametni telefon, a njih 92 posto ima kod kuće stolno ili prijenosno računalo.
Ministrica smatra kako se sada treba usredotočiti na onih gotovo deset posto koji nemaju vlastito računalo.
Također, istraživanje je pokazalo da dva od tri učenika na nastavi imaju priliku učiti tako da se koriste računalom ili tabletom na nastavi, tri od četiri učenika vole kada se u školi uči tako da se upotrebljavaju računala ili drugi elektronički uređaji. Većina učenika, njih 87 posto, s lakoćom koristi elektroničke uređaje te se koristi Internetom za traženje podataka i učenje - 88 posto učenika, većina učenika - 69 posto koristi se računalom ili tabletom prilikom učenja i pisanja domaće zadaće, a njih 62 posto slaže se s tvrdnjom da na nastavi gledaju i slušaju multimedijske elemente.
Učitelji s puno staža dobro se snalaze u virtualnim učionicama i više čitaju od mlađih kolega
Pomoćnica ministrice Lidija Kralj predstavila je rezultate analize odgovora učitelja koji su sudjelovali u edukaciji koja je, podsjetila je, počela u 11. i 12. mjesecu prošle godine, a tijekom prva dva mjeseca ove godine održano je 927 skupova na kojima je sudjelovalo 26.988 sudionika, a njih više od 13.000 dalo je povratne informacije.
U skladu s tim povratnim informacijama kada je riječ o zadovoljstvu sudionika organizacijom stručnih skupova, njih oko 90 posto bilo je zadovoljno, tj. informacije koje su dobili smatraju korisnima u istom postotku.
Vrlo zanimljivi podaci vezani su uz snalaženje učitelja u virtualnoj učionici na Loomenu koji pokazuju da ih se gotovo 70 posto dobro snalazi, a ako se pogleda njihovo zadovoljstvo po godinama, pokazuje se da ne vrijedi pravilo da se lošije snalaze učitelji s više staža pa je visoki postotak onih koji imaju više od 20 godina staža i izvrsno se snalaze u virtualnim učionicama.
Također, pokazalo se da oni s više staža više čitaju od svojih mlađih kolega pa su gotovo svi pročitali kurikulume, dok su oni mlađi to propustili učiniti.
Oko 90 posto onih koji su poslali odgovore smatra da su preporučene metode i oblici rada primjenjivi u njihovim razredima, kao i da razmjena ideja i materijala za nastavu i uporabu digitalnih priručnika mogu pridonijeti smanjenju administracije.
Preuzeto s Hine.
Vijesti iz medija | Priopćenja | Nacionalni kurikulum
Riječ je o najvećem ulaganju države u škole u proteklih deset godina iako je ta aktivnost u nadležnosti osnivača škola, odnosno gradova i županija, objasnila je ministrica Divjak na brifingu s novinarima održanom u petak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Tema brifinga bila je i analiza opremljenosti škola u Republici Hrvatskoj i korištenja digitalne tehnologije u eksperimentalnome programu reforme obrazovanja „Škola za život“.
Od ukupnoga iznosa srednje škole dobit će nešto više od 13 milijuna kuna, a osnovne škole nešto više od 30 milijuna kuna. Pri tome, istaknula je Divjak, važno je reći da je novac namijenjen za nabavu opreme, didaktičkih sredstava i drugih pomagala, nastavnih sredstava, materijala potrebnih za praktične radove te priručnih materijala za provedbu kurikuluma, a ne za nabavu informatičke opreme. U osnovnim školama to su kurikulumi ovih predmeta: Tehnička kultura, Kemija, Fizika, Biologija, Priroda, Priroda i društvo, Likovna kultura i Matematika, a u srednjim školama kurikulumi: Kemija, Fizika, Biologija, Likovna umjetnost i Matematika.
To znači, dodala je, da škole mogu primjerice nabaviti kemikalije za pokuse, mikroskop, radni materijal za izradu radova iz Tehničke kulture i Likovne kulture, drvo, metal, tkaninu, alate, uređaje i materijale za pokus iz Fizike, željezni prah, magnete, epruvete, vage, geometrijski pribor za učenike i nastavu (trokut, šestar) i modele geometrijskih tijela.
Gotovo 70 posto svih učionica opremljeno je projektorom, a 15 posto pametnim pločama ili interaktivnim ekranima
Ministrica Divjak sažela je podatke analize opremljenosti učionica za digitalnu nastavu koja je provedena u svim osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj kojih je ukupno 22.079, a u sklopu pripreme za frontalnu provedbu reforme obrazovanja u idućoj školskoj godini 2019./2020. i evaluacije eksperimentalnoga programa „Škola za život“. Statističke podatke o opremljenosti škola prikupio je u prosincu prošle godine CARNet, a oni pokazuju da je gotovo 70 posto svih školskih učionica u Hrvatskoj opremljeno projektorom, a s ukupno 2.803 pametne ploče opremljeno je 15 posto svih učionica.
Cilj je da do frontalne provedbe reforme obrazovanja sve škole imaju projektore i pametne ploče ili interaktivne ekrane, istaknula je. S tim u vezi, ministrica se osvrnula i na najnovije izvješće Europske komisije o provedbi reforma u Republici Hrvatskoj u kojemu se za područje obrazovanja ističe kako je Hrvatska pokrenula eksperimentalnu reformu obrazovanja, ali i upozorava da je Hrvatska na najnižim razinama u Europskoj uniji (EU) kada je riječ o digitalnim vještinama.
Škole u eksperimentalnome programu: 94 posto učenika ima pametne telefone, a 92 posto stolno ili prijenosno računalo
Spomenula je i podatke istraživanja provedenih na 74 osnovne i srednje škole, uključene u eksperimentalni program „Škola za život“ pa tako analiza istraživanja odgovora učenika 5. i 7. razreda osnovne škole i 1. razreda srednjih škola pokazuje da većina učenika, njih čak 94 posto, posjeduje vlastiti pametni telefon, a njih 92 posto ima kod kuće stolno ili prijenosno računalo.
Ministrica smatra kako se sada treba usredotočiti na onih gotovo deset posto koji nemaju vlastito računalo.
Također, istraživanje je pokazalo da dva od tri učenika na nastavi imaju priliku učiti tako da se koriste računalom ili tabletom na nastavi, tri od četiri učenika vole kada se u školi uči tako da se upotrebljavaju računala ili drugi elektronički uređaji. Većina učenika, njih 87 posto, s lakoćom koristi elektroničke uređaje te se koristi Internetom za traženje podataka i učenje - 88 posto učenika, većina učenika - 69 posto koristi se računalom ili tabletom prilikom učenja i pisanja domaće zadaće, a njih 62 posto slaže se s tvrdnjom da na nastavi gledaju i slušaju multimedijske elemente.
Učitelji s puno staža dobro se snalaze u virtualnim učionicama i više čitaju od mlađih kolega
Pomoćnica ministrice Lidija Kralj predstavila je rezultate analize odgovora učitelja koji su sudjelovali u edukaciji koja je, podsjetila je, počela u 11. i 12. mjesecu prošle godine, a tijekom prva dva mjeseca ove godine održano je 927 skupova na kojima je sudjelovalo 26.988 sudionika, a njih više od 13.000 dalo je povratne informacije.
U skladu s tim povratnim informacijama kada je riječ o zadovoljstvu sudionika organizacijom stručnih skupova, njih oko 90 posto bilo je zadovoljno, tj. informacije koje su dobili smatraju korisnima u istom postotku.
Vrlo zanimljivi podaci vezani su uz snalaženje učitelja u virtualnoj učionici na Loomenu koji pokazuju da ih se gotovo 70 posto dobro snalazi, a ako se pogleda njihovo zadovoljstvo po godinama, pokazuje se da ne vrijedi pravilo da se lošije snalaze učitelji s više staža pa je visoki postotak onih koji imaju više od 20 godina staža i izvrsno se snalaze u virtualnim učionicama.
Također, pokazalo se da oni s više staža više čitaju od svojih mlađih kolega pa su gotovo svi pročitali kurikulume, dok su oni mlađi to propustili učiniti.
Oko 90 posto onih koji su poslali odgovore smatra da su preporučene metode i oblici rada primjenjivi u njihovim razredima, kao i da razmjena ideja i materijala za nastavu i uporabu digitalnih priručnika mogu pridonijeti smanjenju administracije.
Preuzeto s Hine.