Česta pitanja i odgovori – pripremna nastava i zaključivanje ocjena na kraju nastavne godine

1. U šk. god. 2019./2020. upisali smo nekoliko učenika koji ne znaju hrvatski jezik. Od Ministarstva znanosti i obrazovanja, zatražili smo i dobili izvođenje pripremne nastave za učenike. Učenici su tijekom godine dolazili i na redovitu nastavu. Sukladno Pravilniku o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskoga jezika i kulture države podrijetla učenika (Narodne novine, broj 15/13) čl. 5. st. 3. ako se učenik istodobno uključi u redovitu nastavu, njegovo pohađanje neće biti vrednovano ocjenom, nego samo praćenjem u smislu socijalizacije i učenja jezika. Kako treba izgledati svjedodžba za takve učenike, tj. na koji način ćemo izdati potvrdu/svjedodžbu o završenom trećem razredu. Također, hoće li takvi učenici u sljedećoj školskoj godini pohađati četvrti razred ili treći, budući da nisu savladali nastavne sadržaje jer ne poznaju dovoljno hrvatski jezik?

Sukladno odredbama Pravilnika o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskoga jezika i kulture države podrijetla učenika, pripremna nastava izvodi se do isteka odobrenih 70 sati pripremne nastave.
Po završetku pripremne nastave Stručno povjerenstvo škole je dužno ponovno utvrditi znanje hrvatskog jezika i na temelju rezultata provjere znanja hrvatskog jezika prirediti izvješće o pohađanju pripremne nastave za učenika iz kojeg će biti razvidno je li učenik zadovoljio minimalne uvjete za uključenje u redoviti sustav obrazovanja ili je potrebno ponavljanje pripremne nastave. Ako je potreban produžetak, točnije ponavljanje pripremne nastave za učenike, Škola će pokrenuti postupak za odobravanje novog ciklusa pripremne nastave u trajanju od 70 sati.

Člankom 43. stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18 i 98/19) propisano je da učenik tijekom pohađanja pripremne nastave može u manjem opsegu pohađati sate redovite nastave u školi u koju je upisan i to onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskog jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praćenje nastave. 

Za vrijeme održavanja pripremne nastave učenik se ne ocjenjuje te se takvom učeniku ne može izdati svjedodžba. Zbog toga se učenik koji nije završio pripremnu nastavu i koji nije vrednovan niti uključen u nastavu svih nastavnih predmeta, već samo onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskoga jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praćenje nastave (prvenstveno se radi o odgojnim predmetima), u e-Matici evidentira kao učenik s produljenim obrazovanjem (učenik-detalji-produljeno obrazovanje).

Školama koje trebaju evidentirati produljeno obrazovanje savjetujemo da se izravno obrate CARNET-u.

Sukladno članku 8. navodnoga Pravilnika, Upravni odjel u županiji nadležan za poslove u obrazovanju, odnosno Gradski ured za obrazovanje Grada Zagreba nadležan za obrazovanje, učeniku izdaje potvrdu o završenom programu pripremne nastave hrvatskog jezika za učenike koji ne znaju ili nedovoljno znaju hrvatski jezik (Obrazac 10.) te se tek nakon izdavanja Potvrde upisuje u odgovarajući razred.
 
2. Učeniku 1. razreda, nakon provedene pripremne nastave hrvatskog jezika u trajanju od 70 sati, određeno je ponovno pohađanje pripremne nastave učenja hrvatskog jezika. Za trajanja pripremne nastave učenik ne može biti ocijenjen pa će kraj nastave godine završiti „neocijenjen“. Pripremna nastava hrvatskog jezika nastavit će se nakon odluke nadležnog Ureda o učenikovoj obvezi da još jednom pohađa program pripremne nastave te nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva. Moguće je da će učenik tada već morati krenuti u novu nastavnu godinu. Zbog specifičnosti situacije uzrokovane pandemijom COVID-19 te novim odredbama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, može li učenik 1. razreda neocijenjen prijeći u 2. razred? Može li se u tom slučaju tek u 2. razredu nastaviti s provođenjem pripremne nastave hrvatskog jezika uz pohađanje nastave 2. razreda?

U skladu s odredbom članka 5. stavka 2. Pravilnika o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskoga jezika i kulture države podrijetla učenika (Narodne novine, broj 15/13), ovisno o dobi učenika škola istodobno može uključiti učenika u pohađanje redovite nastave odgovarajućega ili približno odgovarajućega razreda.

Sukladno stavku 3. navedenoga članka Pravilnika, ako se učenik istodobno uključi u redovitu nastavu, njegovo pohađanje neće biti vrednovano ocjenom, nego samo praćenjem u smislu socijalizacije i učenja jezika.

Dakle, tijekom pripremne nastave učeniku se ne može zaključiti ocjena iz nastavnih predmeta. Nakon završene pripremne nastave Stručno povjerenstvo škole utvrdit će hoće li učenik imati potrebu ponovnog pohađanja pripremne nastave ili će biti uključen u redovitu nastavu te sukladno članku 8. stavka 1. navedenoga Pravilnika u dopunsku nastavu učenja hrvatskoga jezika (tijekom jedne godine i to jedan ili dva sata tjedno).

Ovisno o vremenu završetka pripremne nastave, ako postoje uvjeti, učenik će temeljem mišljenja Stručnoga povjerenstva škole biti upisan u razred u kojem će nastaviti redovito pohađanje nastave.

Člankom 43. stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18 i 98/19) propisano da učenik tijekom pohađanja pripremne nastave može u manjem opsegu pohađati sate redovite nastave u školi u koju je upisan i to onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskog jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praćenje nastave. Zbog toga se učenik koji nije završio pripremnu nastavu i koji nije vrednovan, ni uključen u nastavu svih nastavnih predmeta već samo onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskoga jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praćenje nastave (prvenstveno se radi o odgojnim predmetima), u e-Matici evidentira kao učenik s produljenim obrazovanjem (učenik-detalji-produljeno obrazovanje).
 
3. U našu školu je došao učenik iz inozemstva početkom ožujka, dakle neposredno prije početka nastave na daljinu. U međuvremenu smo uspjeli provesti postupak utvrđivanja poznavanja hrvatskog jezika i dobiti suglasnost za 70 sati pripremne nastave. Pripremnu nastavu započeli smo provoditi prije tjedan dana kako bi učenika bar malo naučio hrvatski jezik prije ljetnih praznika. Naravno, peti razred završit će kao neocijenjen. Kako će se to odraziti na upis djeteta u srednju školu ako jedan od razreda završi kao neocijenjen?

Tijekom održavanja pripremne nastave učenik se ne ocjenjuje te se takvom učeniku ne može se izdati svjedodžba. Iz upita je razvidno da ste učenika, u skladu s odredbom članka 5. stavka 2. Pravilnika o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskoga jezika i kulture države podrijetla učenika (Narodne novine, broj 15/13), uključili u pohađanje redovite nastave u petoga razreda osnovne škole.

Ističemo, da je člankom 43. stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18 i 98/19) propisano da učenik tijekom pohađanja pripremne nastave može u manjem opsegu pohađati sate redovite nastave u školi u koju je upisan i to onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskog jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praćenje nastave.

Učenika ste, prema procjeni Stručnoga povjerenstva uključili u V. razred u kojem prati nastavu predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskog jezika ne predstavlja znatniju zapreku za njeno praćenje. Tijekom pripremne nastave učenik se ne ocjenjuje već se prati njegovo napredovanje.

S obzirom na to da se pripremna nastava može izvoditi jedan ili dva sata dnevno, propisanih 70 sati pripremne nastave moguće je realizirati do kraja nastavne godine ili do kraja školske godine 2019./2020.

Ovisno o napredovanju učenika i usvajanju znanja hrvatskoga jezika, učenik može:

 
Ističemo da učenik nakon završetka pripremne nastave ima pravo na dopunsku nastavu hrvatskoga jezika tijekom jedne godine po jedan ili dva sata tjedno.

Nadalje, učenik koji se uključuje u redoviti sustav odgoja i obrazovanja, u skladu s odredbom članka 43. stavka 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18 i 98/19) i članka 5. stavka 6. Pravilnika o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskoga jezika i kulture države podrijetla učenika (Narodne novine, broj 15/13), ima pravo biti uključen u pohađanje dopunske nastave iz onih predmeta u kojima mu je potrebna pomoć, a koja se u školi provodi sukladno školskome kurikulumu.

Učenik koji nije završio pripremnu nastavu i koji nije vrednovan niti uključen u nastavu svih nastavnih predmeta, već samo onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskoga jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praćenje nastave (prvenstveno se radi o odgojnim predmetima), u e-Matici evidentira se kao učenik s produljenim obrazovanjem (učenik-detalji-produljeno obrazovanje).

Školama koje trebaju evidentirati produljeno obrazovanje savjetujemo da se izravno obrate CARNET-u.
 
4. Od početka nastave na daljinu, jedna se učenica loše uključila u praćenje i izvršavanje svojih obaveza iz svih predmeta, tako da je u puno navrata kontaktirana i ona i njeni roditelji porukama, pozivima na mobitel ili privatnim poruka u Yammeru od strane razrednice, stručne suradnice, kao i samih predmetnih nastavnika. Budući da ništa od toga nije urodilo plodom, Škola je poslala i pismeno upozorenje roditeljima da učenica nije uključena u nastavu iz nekih predmeta u potpunosti, a u pojedinim nedovoljno. Ni nakon toga nije došlo do napretka u praćenju nastave, te su roditelji pozvani u školu na razgovor s razrednicom i ravnateljem. Učenica je došla s majkom na razgovor. Nakon tog razgovora učenica ne pokazuje poboljšanje u praćenju nastave. Budući da je do nastave na daljinu izostala 22% sati Fizike, a tijekom cijele nastave na daljinu nije otvarala prezentacije koje je nastavnica stavljala na One drive, nije odrađivala zadaće, nije pratila lekcije iz Fizike, možemo li smatrati da je izostala s nastave? Možemo li u konkretnom slučaju smatrati da učenica nije prisustvovala nastavi na daljinu u cijelosti, odnosno da je izostala s nastave Fizike više puta ili u potpunosti i sukladno tome uputiti je na predmetni ispit iz Fizike?

Donošenjem Odluke Vlade o obustavi nastave u školama i u visokom obrazovanju od 13. ožujka 2020., a koja se primjenjuje od 16. ožujka 2020. u cijelom sustavu, odmah se prešlo na nastavu na daljinu te učenici imaju obvezu uključivanja u istu. Iz upita je jasno da je Škola kontaktirala roditelje, ali da usprkos navedenome učenica nije izvršavala svoje obveze i sudjelovala u nastavi te da ima negativnu ocjenu iz nastavnog predmeta Fizika.

Prema Odluci o donošenju Uputa za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu, tijekom trajanja epidemije COVID-19, učenici se vrednuju i prate temeljem Uputa za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu. Sukladno Uputa za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu: „Zaključna ocjena na kraju godine izvodi se na sličan način kao što je bilo i prijašnjih godina. Uzimaju se u obzir svi elementi vrednovanja i cjelokupni rad učenika tijekom cijele nastavne godine te se procjenjuje razina ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija, znanja, vještina, sposobnosti, samostalnosti i odgovornosti prema radu. Prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama, ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikova rada. Dakle, na jednak se način uzimaju u obzir ocjene i rad tijekom nastave na daljinu, kao i one iz ostatka nastavne godine.“

S obzirom na specifičnost situacije uzrokovane epidemijom COVID-19, Škola je dužna postupiti sukladno članku 75. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19 i 64/2020; u daljnjem tekstu: Zakon).

Dakle, škola je učenici dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski nastavni rad koji je učenik dužan pohađati.

U slučaju da učenica tijekom dopunskog nastavnog rada ostvari očekivane ishode, učitelj joj zaključuje prolaznu ocjenu. S ocjenom ili potrebom upućivanja na popravni ispit učitelj je dužan upoznati učenicu na zadnjem satu dopunskog nastavnog rada.

U školskoj godini 2019./2020. na popravni ispit koji se održava krajem školske godine, a najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine upućuje se učenik od petog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, kojemu nakon dopunskog nastavnog rada nije zaključena prolazna ocjena. Ako učenica ni na popravnom ispitu ne ostvari očekivane ishode te joj se zaključi ocjena nedovoljan (1), Škola joj je dužna organizirati dodatni popravni ispit najkasnije do kraja školske godine 2019./2020.«.
 
5. Molim vas pojašnjenje iz kojeg razloga djeca tri zadnja dana školske godine trebaju odlaziti u školu odgovarati gradivo za višu ocjenu. Cijelu godinu su odradili on line, a sada ta on line nastava ne vrijedi.

Iznimno, ako učeniku nije moguće zaključiti ocjenu sukladno Uputama za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu ili u slučaju da učitelj/nastavnik smatra da bi učeniku mogao zaključiti „višu ocjenu“, učenika se može pozvani u školu na provjeru.
 
6. Zašto dijete s prosjekom ocjena 4.4 ne može biti ispitano online ili mu se ne pruža mogućnost podići ocjenu bez dolaska u školu. I kako sada profesor može tražiti da odgovara jedno cijelo polugodište za 0,01 prosjeka? 

S obzirom na to da nije jasno o kojem se razrednu i predmetu radi te kolika je satnica predmeta nije moguće dati konkretniji odgovor. U pravilu se vrednovanje može organizirati online, ali ako je iz određenih razloga nužno da učenik dođe u školu i to dopuštaju epidemiološki uvjeti, vrednovanje se može provesti i u školi.

7. S obzirom na to da su mjere gotovo potpuno popustile i da su se učenici razredne nastave vratili u škole, vrijede li i dalje smjernice za vrednovanje tijekom nastave na daljinu, točnije: prema uputama i smjernicama preporučeno je da se učenicima ne dijele negativne ocjene i da svaki predmet može upisati barem po dvije ocjene. No neke škole upisuju jedinice pod komentarom da je epidemija završila i da više ne vrijede smjernice.

Prema Odluci o donošenju Uputa za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu, tijekom trajanja epidemije COVID-19, učenici se vrednuju i prate temeljem Uputa za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu.

8. Ima li pravo učitelj Likovne kulture, održati usmeno ispitivanje za one učenike koji inzistiraju na višoj ocjeni (usmeno ispitivanje može spadati pod razumijevanje, produktivnost i kritičko mišljenje koje su sastavni elementi ocjenjivanja)? Iako je usmeno ispitivanje putem videopoziva bilo određeno za Hrvatski i Matematiku, može li u ovim iznimnim i rijetkim slučajevima biti odrađeno i u Likovnoj kulturi s obzirom na to da nam je potrebno mjerilo znanja i usvojenosti sadržaja i ne možemo ničime garantirati da su Likovni radovi samostalni?

Učenika koji želi višu ocjenu učitelj svakog nastavnog predmeta ima pravo dodatno ispitati, odnosno provjeriti znanja, sposobnosti i vještine sukladno planiranim ishodima nastavnog predmeta za koje se provjera provodi.

9. S obzirom na to da je prošli tjedan donesena Uredba po kojoj učenik razredne nastave ne može pasti razred, molim da me uputite što učiniti kada učenik 3. razreda ne pohađa nastavu od rujna 2019. te na današnji dan ima oko 400 izostanaka od čega je gotovo 200 neopravdano, a neaktivnost tijekom nastave na daljinu posebno se bilježila. Cijela je procedura poštovana, no roditelji i dalje ne šalju učenika u školu. O svemu navedenom obaviješten je i CZSS u nekoliko navrata. Tijekom ove šk. god. učenika nije bilo moguće ni iz čega ocijeniti te nema upisanu niti jednu ocjenu. Prelazi li on u 4. razred?

Člankom 78. stavka 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19 i 64/2020; u daljnjem tekstu: Zakon) propisana je odredba temeljem koje iznimno od stavaka 1. i 2. navedenoga članka, zbog Odluke o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj, u odnosu na koju je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, u školskoj godini 2019./2020., učenik od prvog do četvrtog razreda osnovne škole koji je ocijenjen jednom ili više ocjena nedovoljan (1), može prijeći u viši razred. Međutim, iz upita je razvidno da učenik nema upisanu ni jednu ocjenu tijekom šk. god. 2019./2020. te je neocijenjen.

Mišljenja smo da zbog specifične situacije uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj, Škola treba omogućiti učeniku polaganje razrednoga ispita. O tome je potrebno pisanim putem obavijestiti roditelja, upravni odjel u županiji nadležan za poslove obrazovanja, odnosno Gradski ured grada Zagreba nadležan za poslove obrazovanja i Centar za socijalnu skrb.

Pisane vijesti | Nastavni planovi i programi | Odgoj i obrazovanje