Laureatkinje Nagrade „Luka Ritz“: Svatko može biti dobar čovjek

Godišnje Nagrade „Luka Ritz“ za promicanje tolerancije i škole bez nasilja dodijeljene su u srijedu na svečanosti u Ministarstvu znanosti i obrazovanja

Niki Rusijan iz Pazina i Magdaleni Dakić iz Vinkovaca, a tom su prigodom laureatkinje istaknule da nitko ne mora biti odlikaš, ali svatko može biti dobar čovjek ako malo promisli o sebi i drugima.

Nika Rusijan učenica je OŠ Vladimira Nazora u Pazinu, područna škola Karojba Motovun, a Magdalena Dakić Zdravstvene i veterinarske škole dr. Andrije Štampara u Vinkovcima, koja treći put zaredom daje laureate.

Predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Suzana Ritz rekla je da je ovogodišnji natječaj, 11. po redu, bio težak za povjerenstvo zbog velikog broja kvalitetnih kandidata te su stoga dodijelili dva posebna priznanja i jednu stipendiju. Navela je i imena petnaestak kandidata koji su, kako je istaknula, jednako mogli dobiti nagradu te čestitala svima podsjetivši na izreku: „Tko želi nešto napraviti naći će načina, tko ne želi naći će izgovor.“

Posebna priznanja dodijeljena su osnovkama Dariji Vusić iz Kamenice, Dorotei Horvat iz Našica, Nadi Stjepanović iz Čaglina i srednjoškolkama Patriciji Ivanković iz Ivanić Grada i Ljiljani Beljan iz Ogulina.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je da je to dan borbe protiv nasilja i da su današnji dobitnici heroji, uz Luku Ritza, koji bi, da nije bilo nasilja, danas bio odrastao čovjek u naponu snage.

„Zahvaljujem njihovim roditeljima i obiteljima koji su uz njihove škole najzaslužniji za potporu njihovim nastojanjima“, rekla je Divjak. „Takvi svjetionici nam trebaju za širenje tolerancije, humanitarnog rada i nenasilnog rješavanja sukoba“, dodala je.

„Treba razmisliti da bude više dječaka, ne samo u prijavama, te da se ta borba ne shvaća samo kao rad djevojčice i žene, nego i kao zajednički posao“, rekla je ministrica.

Najavila je da će Ministarstvo svim školama koje su se prijavile na natječaj, a njih je 26, dodijeliti po deset tisuća kuna za razvijanje programa nenasilnog rješavanja sukoba.

„Nasilje često počinje verbalnim nasiljem i tolerancijom govora mržnje i protiv toga moramo dizati glas“, zaključila je Divjak.

Zahvaljujući na nagradi Nika Rusijan rekla je kako ne smatra da je napravila neku veliku stvar, nego malu koju bi mogao napraviti svatko od nas, kada bismo samo malo bolje promislili o sebi i drugima.

Magdalena Dakić istaknula je kako je sretna što pohađa školu koja je ponudila iznimno širok oblik aktivnosti, među ostalim i školski volonterski klub, te kako nije slučajnost da njezina škola treću godinu zaredom daje dobitnika nagrade.

Zahvalila je svima u školi koji su poticali te aktivnosti i pridonijeli da se razvije u osobu koja voli ljude i svijet oko sebe te koji drže da je osoba vrijedna tako važne nagrade koja nosi ime predivnog dečka Luke Ritza.

„Svatko, ali svatko može pridonijeti stvaranju boljeg društva ako pokuša razumjeti druge i prihvatiti i različitosti jer su oni temelj i bogatstvo života“, rekla je laureatkinja Magdalena Dakić.

„Ne moramo biti odlični učenici ili znanstvenici, ali možemo biti dobri ljudi“, zaključila je.

Nagrada se sastoji se od skulpture, povelje i jednogodišnje stipendije u iznosu od tisuću kuna mjesečno za jednu učenicu/učenika osnovne škole i jednu učenicu/učenika srednje škole. Škola koju pohađa učenik također dobiva posebno priznanje.

Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama upućen u javno savjetovanje

Na svečanosti je predstavljen i Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama od 2019. do 2024. koji je danas upućen u javno savjetovanje.

Blaženka Divjak istaknula je da je plan upućen u javno savjetovanje nakon pet mjeseci rada te je najavila povećanja državnih sredstava za prevenciju nasilja u školama.

Prema izvješću, tijekom 2016. godine zabilježene su 24 krizne intervencije, tijekom 2017. godine 19, dok su u 2018. godini zabilježene čak 52 intervencije koje su zahtijevale usluge tima za krizne situacije u školama, što govori o osviještenosti škola za stručnom potporom u kriznim situacijama.

Akcijski plan počiva na načelima da je najbolji interes djeteta nediskriminacija, pravo na život, opstanak i razvoj te na načelu slobode izražavanja i prihvaćanja mišljenja djeteta. Počiva i na tome da su empatija i inkluzija opće vrijednosti odgojno-obrazovnoga sustava te nastoji poticati promjene svijesti o odgojno-obrazovnim ustanovama kao ključnim zaštitnim čimbenicima.

Također, Akcijski plan potiče odgovornost, partnerstvo i međuresornu suradnju na svim razinama; razvijanje i organiziranje sustava mreže preventivnih programa i osiguravanje evaluacije svih programa.

Akcijski plan postavio je šest temeljnih ciljeva među kojima su unaprjeđenje hrvatskoga zakonodavnog okvira prevencije nasilja u školama, sustavno prikupljanje podataka koji su relevantni za prevenciju nasilja u školama, povećanje broja verificiranih školskih programa prevencije nasilja koji se provode u školama te osiguranje sustavnih mjera potpore prevencije nasilja u školama.

Za potrebe kriznih intervencija 2016. godine izdvojeno je 218.000 kuna, 2017. godine 104.000 kuna, a 2018. godine 418.000 kuna.

Broj preventivnih programa narastao je s osam u 2016. godini na 38 u 2018. godini, rečeno je na predstavljanju Akcijskoga plana.

Preuzeto s Hine.
 

Vijesti iz medija | Državne nagrade | Odgoj i obrazovanje