Veliki odziv škola za eksperimentalni program kurikularne reforme „Škola za život"

Na javni poziv za izvođenje ekperimentalnoga programa kurikularne reforme „Škola za život" prijavile su se 143 matične osnovne škole i 231 područna te 72 srednje škole, što je bitno više od maksimano planiranih 50 osnovnih škola i 30 srednjih škola u kojima će se od iduće školske godine provoditi taj program, izvijestila je u ponedjeljak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Javni poziv za izvođenje eksperimentalnoga programa „Škola za život" bio je otvoren od 16. veljače do 15. ožujka ove godine, a prijave svjedoče o veliku i razmjerno raspoređenu zanimanju škola u svim hrvatskim županijama, istaknula je ministrica Divjak i to potkrijepila zamljopisnom kartom na kojoj je prikazana frekvencija prijava za područje cijele Hrvatske.

Ministrica je na konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti i obrazovanja najavila i da će škole, koje će sudjelovati u eksperimentalnome programu, biti odabrane do kraja ovoga tjedna.

Iz Osječko-baranjske županije najviše prijavljenih škola - 29, a najmanje - samo dvije škole iz Koprivničko-križevačke županije

Najviše prijava stiglo je iz Osječko-baranjske županije - prijavilo se 29 škola, među kojima je 16 osnovnih škola i 13 srednjih škola, dok je najmanje prijava bilo iz Koprivničko-križevačke - samo dvije srednje škole, a ni jedna osnovna škola.

Iz Brodsko-posavske župnija najviše je prijava pak s obzirom na ukupan broja škola u tim županijama jer se u toj županiji prijavilo 34 posto od ukupnoga broja osnovnih i srednjih škola na području te županije.

Kada je pak riječ o srednjim školama iz dviju županija - Karlovačke i Ličko-senjske nije stigla ni jedna prijava srednjih škola, a mali postotak prijava srednjih škola zabiljležen je i u Splitsko-dalamtinskoj županiji u kojoj se prijavilo samo šest posto srednjih škola.

S obzirom pak na ukupan postotak škola prijavljenih u županiji (osnovne i srednje škole zajedno) Brodsko-posavsku županiju slijede Krapinsko-zagorska s 30 posto prijava, Osječko-baranjska s 29 posto, Bjelovarsko-bilogorska s 28 posto od ukupnoga broja škola te Požeško-slavonska i Varaždinska županija s 27 posto prijavljenih škola.

Najmanji broj prijava u odnosu na ukupan broj osnovnih i srednjih škola na području županije stigao je iz Zadarske županije i Grada Zagreba, iz kojih se prijavilo samo pet posto škola.

Eksperimentalni program u 1. i 5. razredima osnovne te u 1. razredu gimnazija i strukovnih škola u općeobrazovnim predmetima

Ministrica Divjak podsjetila je da će se eksperimentalni program provoditi od iduće školske godine u 1. i 5. razredima osnovne škole u svim nastavnim predmetima, a u 7. razredima  eksperimentalni programi iz biologije, kemije i fizike.

U srednjim školama eksperimentalni program provodit će se u prvim razredima gimnazija u svim nastavnim predmetima, a u prvim razredima strukovnih škola s četverogodišnjim programima u općeobrazovnim predmetima.

Kako je rekla Divjak, planira se da će u eksperimentalnome programu sudjelovati oko šest tisuća učenika, a prijavljeno je više od četiri puta više, odnosno ukupno 25.109 učenika osnovnih i srednjih škola.

U svakoj županiji barem jedna eksperimentalna škola

U svakoj županiji bit će barem jedna eksperimentalna škola i to je jedan od ključnih kriterija u odabiru škola, istaknula je ministrica obrazovanja. Osvrnula se i na druge kriterije izbora, kao što su ispunjenost uvjeta, veličina škola, škole u urbanim i ruralnim sredinama, te motivacija za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi.

Divjak je ocijenila da su sve prijave bile kvalitetne pa je najavila kako će se sve te škole na neki način uključiti u provedbu eksperimentalnih programa. Uz napomenu da treba razumjeti što to znači eksperimentalni program, te da su neke zemlje u njega ušle manje pripremljene od Hrvatske, Divjak je istaknula kako se najveći iskorak u eksperimentalnome programu odnosi na način rada, te ustvrdila kako će se morati mijenjati i način vrednovanja učenika.

Za uspješnost reforme presudna je intenzivna komunikacija s učiteljima, ocijenila je pomoćnica ministrice Lidija Kralj. S tim u vezi, spomenula je savjetničke posjete školama, stručne skupove i edukacije te webinare i sustavnu komunikaciju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

Kralj je pročitala i dva motivacijska pisma kao primjer koliko su škole doista zainteresirane za provedbu eksperimentalnoga programa kurikularne reforme „Škola za život". Tako, među ostalim, škole pišu - „naša škola nije jedna u nizu malenih osnovnih škola, već škola mogućnosti koja ruši provincijske predrasude i svojim aktivnostima i projektima pridonosi interkulturalnome povezivanju učenika, ne samo na području Hrvatske, veći diljem Europe".

U drugome pismu pak, među ostalim, stoji - „naša škola ima prepoznatljiv moto - Škola u kojoj dobre ideje postaju stvarnost, shodno kojemu smatramo da su ciljevi i zadaće eksperimentalnoga programa 'Škola za život' izvrsna ideja te smo ju spremni pretvoriti u stvarnost".

Preuzeto sa: Hina

Snimka konferencije je dostupna na posebnome kanalu Ministarstva znanosti i obrazovanja.
 

Vijesti iz medija | Projekti | Nacionalni kurikulum