Održan online sastanak ravnatelja uprava za visoko obrazovanje u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije

Sukladno programu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, dana 24. ožujka 2020. održan je online sastanak ravnatelja uprava za visoko obrazovanje država članica Europske unije. Sastankom je predsjedala mr. sc. Ana Tecilazić Goršić, načelnica u Upravi za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, a sudjelovali su predstavnici ministarstava obrazovanja svih država članica Europske unije, kao i predstavnici Europske komisije te partnerskih organizacija.

Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak uvodno je naglasila važnost nastavka poučavanja u najvećoj mogućoj mjeri kako ne bi bilo prekida u studiranju. Izvijestila je o ministarskom online sastanku država članica UNESCO-a održanom 23. ožujka 2020. Zaključeno je da je s obzirom na poučavanje i učenje na daljinu kao trenutačno glavni način održavanja nastave, nužno pojačati globalnu suradnju na ovu temu. Preporučuje se razmjena otvorenih obrazovnih sadržaja („open education resources“) jer je prevođenje brže od izrade novih online sadržaja. Pozvala je na korištenje analitike učenja („learning analytics“) i zaključno naglasila važnost osiguravanja kvalitete nastavnoga procesa koji se u cjelini održava online.

Direktorica Uprave za mlade, obrazovanje i Erasmus+ u Europskoj komisiji, gđa Sophia Eriksson Waterschoot, naglasila je da sadašnju situaciju treba shvatiti i kao priliku za pilotiranje novih načina učenja i poučavanja. Dala je pregled inicijativa Europske komisije za 2020. i 2021.:

• U pripremi je Nacrt preporuka Vijeća o europskim sveučilištima koja mogu služiti kao primjer transformacije visokih učilišta država članica Europske unije u „visoka učilišta budućnosti“. Na drugi poziv za saveze europskih sveučilišta zaprimljene su 62 prijave. U sklopu programa Erasmus+ osigurana su sredstva za 24 nova saveza, a u sklopu programa „Obzor“ osigurana su dodatna sredstva za 17 saveza odobrenih na temelju prvoga poziva za europska sveučilišta.  
• Cirkulaciju mozgova treba usmjeravati ka fizičkoj i virtualnoj mobilnost u sklopu europskih kampusa, uz mobilnost ugrađenu u nastavni program. Suradnju među visokim učilištima treba produbiti i temeljiti na mobilnosti, osiguravanju kvalitete, upravljanju i financiranju.    
• Priprema se okvir za skupove ishoda učenja („micro-credentials“), što podrazumijeva „potvrđivanje da je osoba stekla ishode učenja povezane s manjim obujmom učenja“. Ključna je fleksibilnost nastavnoga programa i mogućnost priznavanja skupova ishoda učenja.
• Nastavljene su aktivnosti na većoj sinergiji Europskoga prostora obrazovanja i Europskoga istraživačkog prostora. 
• Praćenje osoba s diplomom u 24 države članice sustavno je organizirano i redovito se provodi, najčešće anketiranjem osoba koje su kvalifikaciju stekle u prethodnoj godini. Projekt „EUROGRADUATE“ u kojem sudjeluje i Republika Hrvatska u završnoj je fazi.
• Države članice trebaju pojačati napore vezane uz automatsko priznavanje razdoblja mobilnosti i kvalifikacija, sukladno Preporuci Vijeća iz 2018., posebno diseminacijom informacija o konceptu automatskog priznavanja.
• Europska komisija podupire širu uporabu Europske studentske iskaznice i poziva ministarstva na uklanjanje nacionalnih pravnih i administrativnih prepreka te povezivanje informacijsko-komunikacijskih sustava radi razmjene podataka.

 
U raspravi država članica naglašena je važnost dokumentiranja ishoda učenja stečenih i vrednovanih online u dodatku diplomi. Europsku komisiju poziva se da koordinira način na koji će se to provesti.

Slijedila je tema cirkulacije mozgova koja je među prioritetima hrvatskog predsjedanja. Uvodno je prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, održala prezentaciju o cirkulaciji mozgova u sklopu saveza europskih sveučilišta „Mlada sveučilišta za budućnost Europe“. Naglasila je da se Sveučilište u Rijeci uključilo u inicijativu europskih sveučlišta radi sudjelovanja u sveobuhvatnoj internacionalizaciji i cirkulaciji mozgova koja će smanjiti jaz između država članica Europske unije i odljev mozgova. Razvijaju modele za provedbu transnacionalne suradnje, snažnu interdisciplinarnu suradnju visokih učilišta i poslovnog sektora te pametnu specijalizaciju, kao i za uključivanje lokalne zajednice.

U raspravi o potrebi preispitivanja definicije mobilnosti koja se odnosi na fizičku mobilnost većina država se složila o potrebi uključivanja virtualne i kombinirane mobilnosti u definiciju mobilnosti. To će nalagati i revidiranje indikatora za mobilnost. Realno je očekivati veću stopu kraćih fizičkih mobilnosti (mobilnosti kraćih od osam tjedana). Fizička mobilnost treba ostati prioritet jer sadrži kulturnu komponentu i europsku dimenziju. 

Podnesena su izvješća o dvama seminarima organiziranim u sklopu uzajamnog učenja država članica. Na Cipru je održan seminar o akademskom integritetu koji je ključan za povjerenje u kvalitetu visokog obrazovanja država Europskoga prostora obrazovanja. Izloženi su primjeri nacionalnih i institucionalnih strategija, politika i alata za rješavanje digitalnih izazova vezanih uz akademski integritet. Preporuke uključuju sveobuhvatan i preventivan pristup na svim razinama obrazovanja, izradu nacionalnoga okvira za usmjeravanje, praćenje i izvještavanje, veće uključivanje akademskoga integriteta u osiguravanje kvalitete te informiranje i osposobljavanje zaposlenika visokih učilišta.    

U Austriji je održan seminar „Kako potaknuti kreativno razmišljanje u digitalnom dobu – STEAM umjesto STEM-a“. Izrađena je zajednička definiciju termina STEAM: „interdisciplinaran, inkluzivan pristup učenju, usmjeren na budućnost, koji pojedince potiče na akciju i promišljanje, razvija transverzalne kompetencije, kreativnost i inovativnost...“. Neke države članice već imaju nacionalni strateški pristup STEAM-u, a u većini se provodi predmetni pristup na nekim visokim učlištima.

Slijedila je rasprava o poučavanju i učenju usmjerenom na studente i o analitici učenja. Uvodno je prof. dr. sc. Dijana Šimić s Fakulteta organizacije i informatike (FOI) Sveučilišta u Zagrebu održala prezentaciju o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poučavanju i učenju na FOI-u. Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu sustavno koristi kombinirano poučavanje, MOOC-ove, poučavanje i učenje preko Interneta. FOI skuplja podatke o ponašanju studenata tijekom online učenja i prati stjecanje ishoda učenja, što omogućava analitiku učenja. Od prošloga tjedna svi kolegiji održavaju se online, a nastavnicima su na raspolaganju upute za online poučavanje, uporabu platforme Moodle i snimanje videopredavanja. Koristi od analitike učenja su praćenje napretka pojedinoga studenta, prepoznavanje rizičnih i izvrsnih studenata, vrednovanje nastavnoga programa, kao i osiguravanje akademskoga integriteta.

U raspravi o mogućnosti da poučavanje i učenje usmjereno na studente ubrza transformaciju u „visoka učilišta budućnosti“ zaključeno je kako slijedi:

• na razini visokih učilišta potrebno je uspostaviti nadzor nastave koja se u cjelini provodi online,
• nastavnici i studenti trebaju osposobljavanje i potporu vezano uz korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poučavanju i učenju,
• uprave visokih učilišta trebaju osposobljavanje i potporu vezano uz razvijanje institucionalnih strategija korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poučavanju i učenju te  infrastrukturu,
• postupak se može ubrzati uzajamnim učenjem na europskoj i globalnoj razini (npr. Njemačka već ima nacionalni program za promicanje učenja usmjerenog na studente i digitalno učenje).

Raspravljena je i daljnja sinergija Europskoga prostora obrazovanja i Europskoga istraživačkog prostora. Prioriteti su digitalizacija, doprinos ostvarivanju „Ciljeva održivoga razvoja“ UN-a te mobilnost studenata, nastavnika i istraživača. Razmatra se uvrštavanje europskih sveučilišta, otvorenog obrazovanja/otvorene znanosti i istraživanja usmjerenog na ključne izazove. Izloženi su financijski instrumenti Europske unije koji mogu poduprijeti daljnju trasnformaciju sveučilišta. Naglašena je važnost njihova usklađivanja s nacionalnim instrumentima.

Zaključno je njemačko ministarstvo obrazovanja i znanosti predstavilo prioritete njemačkoga predsjedanja Vijećem Europske unije u drugoj polovici 2020. Horizotalna tema je rješavanje klimatskih i digitalnih izazova pa je tema u području obrazovanja, istraživanja i inovacija „reforma sustava obrazovanja i istraživanja koju nalažu zelena i digitalna tranzicija“.

Pisane vijesti | Priopćenja | Predsjedanje vijećem EU-a