Ministarstvo i Europska komisija u Bruxellesu održali zajedničku radionicu na temu cirkulacije mozgova

U Bruxellesu je 16. prosinca 2019. godine održana radionica na temu prioriteta hrvatskog predsjedanja „Cirkulacija mozgova“. Radionicu su zajednički organizirali Europska komisija i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, s ciljem daljnje razrade teme cirkulacije mozgova i pripreme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Cilj radionice bio je poticanje rasprave o politikama i daljnji doprinos razumijevanju i poboljšanju cirkulacije mozgova te postizanju uravnotežene i pravedne mobilnosti istraživača diljem Europske unije. Rasprava je organizirana u svrhu jačanja protoka informacija o cirkulaciji mozgova te isticanja važnosti politika utemeljenih na dokazima, naglašavajući da tema cirkulacije mozgova ne bi trebala biti promatrana samo kao nacionalna stvar, već i zajednički problem s kojim se Europska unija suočava interno i prema drugim globalnim konkurentima.

Na radionici su sudjelovali predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja te dvije stručnjakinje iz Republike Hrvatske, dr. sc. Irena Martinović Klarić (izvršna direktorica Hrvatske zaklade za znanost) i dr. sc. Caroline Hornstein Tomić, viša znanstvena suradnica  (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), koji su zajedno s predstavnicima drugih država članica i Europskom komisijom analizirali trenutačno stanje i adresirali potencijalne mjere kako bi se promijenio negativni trend odljeva mozgova u državama članicama (uključujući i Republiku Hrvatsku).

Na radionici su predstavljeni preliminarni rezultati studije MORE4, longitudinalnog istraživanja o mobilnosti i karijerama istraživača u Europskoj uniji. Kao glavne razloge za uključivanje u proces mobilnosti studija navodi želju istraživača za međunarodnim umrežavanjem i stvaranjem kolaborativnih mreža, želju za suradnjom s vrhunskim znanstvenicima i napretkom u karijeri. Neki od rezultata studije također pokazuju da Europska unija i dalje ima prednost pred drugim državama u područjima kao što su socijalna sigurnost, mirovinski sustav, financiranje znanosti i autonomija istraživanja. No, unatoč tome, zemlje izvan Europske unije (kao što su npr. Sjedinjene Američke Države i neke azijske zemlje) još uvijek predstavljaju privlačnija odredišta za istraživače iz Europske unije.

Tijekom radionice zaključeno je kako fenomen cirkulacije mozgova ne može više biti promatran samo kao proces mobilnosti u smjeru istok-zapad i sjever-jug te da podaci pokazuju kako ustaljena podjela na EU15 i EU13 države članice više ne vrijedi. Također je zaključeno kako su neki od načina poticanja dolazne mobilnosti i jačeg umrežavanja znanstvenika u zemljama sa slabijom cirkulacijom mozgova upravo strukturne reforme znanstvenoga sustava koje uključuju kompetitivno financiranje, dugoročnu financijsku potporu istraživanjima, promociju izvrsnosti u znanosti te bolju mogućnost ostvarivanja sinergija s fondovima i programima Europske unije.

Istaknuta je i nužnost postojanja „mekih“ mjera za jačanje mobilnosti kao što su mirovinski fondovi za istraživače, fleksibilnija zakonska regulativa koja uključuje porezna pravila za mobilne istraživače, ali i nužnost prihvaćanja engleskoga jezika na znanstvenim ustanovama kao „lingua franca“ znanosti.

Zaključci radionice bit će uključeni u daljnju razradu prioriteta cirkulacije mozgova tijekom hrvatskog predsjedanja te na odgovarajući način adresirani u dokumentu pod nazivom „Zagreb Call for Action“, a koji će predstavljati završni rezultat rada Ministarstva znanosti i obrazovanja na ovom prioritetu u području znanosti i istraživanja.
 

Pisane vijesti | Priopćenja | Predsjedanje vijećem EU-a