Učitelji budućnosti trebaju biti sposobni autonomno planirati i izvesti obrazovni proces

Učitelji budućnosti trebaju biti sposobni autonomno planirati i izvesti obrazovni proces, istaknuto je na okruglom stolu koji je održan u srijedu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u Zagrebu s ciljem da pridonese određivanju kompetencija nastavnika u budućim europskim i nacionalnim obrazovnim politikama.

Ovo je prvi od niza okruglih stolova koji su vezani uz hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, u kojoj su teme učitelja budućnosti među prioritetnima, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te dodala da je to podjednako velika i hrvatska i europska tema.

Okupili smo neke od sudionika istraživanja koji mogu pomoći u formuliranju te teme, a paneli će dati zaključke za Vijeće ministara EU-a. Dakle, pitanje je koje kompetencije trebaju imati učitelji da bi dali dobre temelje učenicima za buduće poslove za koje još ne znamo kakvi će biti, rekla je.

Učitelji budućnost trebaju usvojiti kompetencije koje će im omogućiti autonomiju u planiranju i izvršavanju obrazovnoga procesa i da znaju prepoznati daljnje potrebe učenika koje će ih očekivati nakon završetka toga procesa, rekla je Lidija Vujičić s Učiteljskoga fakulteta u Rijeci.

„Odabrali ste najtežu i najljepšu profesiju. Razmislite odmah imate li dovoljno odgovornosti da se suočite sa svim njezinim izazovima jer o tome najviše ovisi koliko ćete uspjeti“, to je ono što kažem na njihov izbor studiranja, istaknula je.

Jasminka Ledić s Filozofskoga fakulteta u Rijeci smatra da u tome iznimno važnu ulogu ima prihvaćanje europskih obrazovnih vrijednosti. To su ponajprije europsko građanstvo i identitet, višejezičnost i mobilnost.

Te se vrijednosti često pogrešno suprotstavljaju nacionalnim obrazovnim vrijednostima, osobito kad se u nacionalnim kurikulumima naglašava etnocentrična dimenzija što je, po nekima, izvor negativnih procesa u Europi, rekla je.

To potvrđuje i istraživanje stajališta pedagoga u hrvatskim školama, koji su uvelike opterećeni dnevnim problemima, a osrednje su obaviješteni o europskim obrazovnim vrijednostima, rekla je Jasminka Ledić i zauzela se za poticanje kritičke refleksije u odnosu prema europskim vrijednostima u hrvatskome obrazovnom sustavu.

Maja Cindrić sa Sveučilišta u Zadru rekla je da je percepcija učiteljskog zanimanja opterećena društvenim problemima, ali da tijekom studiranja u studenata raste želja za mijenjanjem svijeta uz obrazovanje, što smatra najvećim motivirajućim faktorom za rad u školi.

Matija Bašić s PMF-a u Zagrebu govorio je o iskustvima projekta istraživačke nastave matematike, u kojoj se učenik stavlja u ulogu znanstvenika, u kojoj je u središtu matematički problem, a nastavnik nije predavač nego vodi i podupire proces učenja.

Nastava zna izgledati kaotično, ali takva nastava uključuje porast motivacije, bolje razumijevanje matematike i uvjerenja da je matematika relevantna za život i društvo, a ne da su to formule koje smo nekada učili, a više ih se ne sjećamo, istaknuo je i dodao da su za promjene potrebe godine i entuzijazam koji u hrvatskih nastavnika ne nedostaje.

Davorka Osmak Franjić iz Ureda pravobraniteljice za djecu rekla je da je istraživanje participacije djece u školi pokazalo da djeca žele sudjelovati, da su svjesna kako zbog znanja i društvene moći koji odrasli imaju ne mogu biti ravnopravni s njima, ali da s pravom traže da se sasluša njihovo mišljenje.

Djeca očekuju od odraslih potporu da mogu reći svoje mišljenje, rekla je i dodala kako su djeca istaknula da nastavnici radije saslušaju odlikaša, svoje miljenike, dok su manje skloni saslušati djecu koja imaju problema.

Preuzeto s Hine.
 

Pisane vijesti | Priopćenja | Predsjedanje vijećem EU-a