Mehanizam za oporavak i otpornost

 

 

Navedenim Mehanizmom za provedbu reformi i povezanih ulaganja državama članicama na raspolaganje se stavlja 672,5 milijardi eura koji čine bespovratna sredstava u iznosu od 312,5 milijardi eura i 360 milijardi eura najpovoljnijih zajmova, a kojim Europska unija pozajmljuje sredstva uz povoljnije kamate od onih koje bi mogle dobiti mnoge države članice.

 

Preduvjet za korištenje sredstava iz Mehanizma je izrada Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) koji, u skladu s ciljevima Mehanizma, obuhvaća reforme i investicije koje će se provesti najkasnije do 31. kolovoza 2026. Svjesni potreba hrvatskog društva i gospodarstva, uz planirane reformske napore i planiranje investicija, prioritet Vlade je da u potpunosti iskoristi dostupna sredstva kako bi se osigurao brz oporavak hrvatskoga gospodarstva uz omogućavanje investicija na prioritetnim područjima.

 

 

NPOO je usklađen s nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima, kao i s europskim prioritetima koji su usmjereni na digitalnu i zelenu tranziciju koji se temelje na modernizaciji gospodarstva i društva uz veća ulaganja u inovacije i nove tehnologije. Ti prioriteti pretočeni su u obvezujući okvir Mehanizma, koji određuje da najmanje 20% sredstava plana treba, uz ulaganja i reforme, biti usmjereno u digitalnu transformaciju, dok najmanje 37% sredstava treba biti usmjereno na zelenu tranziciju i borbu protiv klimatskih promjena.

 

U skladu s tim zadanim okvirom, kao i sa specifičnim hrvatskim razvojnim potrebama, NPOO se sastoji od pet komponenti i jedne inicijative:

 

 

Hrvatskoj će u sklopu Mehanizma biti raspoloživa bespovratna sredstva u iznosu od 6,3 milijarde eura ili 47,5 milijardi kuna te zajmovi u iznosu od 3,6 milijardi eura ili 27,1 milijardu kuna, što Hrvatsku stavlja na vrh država članica EU-a prema omjeru raspoloživih sredstava i BDP-a.

 

 

U svrhu bržega gospodarskog oporavka i veće otpornosti države i društva na nove krize, NPOO ide u smjeru provedbe modernizacije sustava odgoja i obrazovanja radi omogućavanja pristupa kvalitetnom i učinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja svoj djeci i odraslima. Kao stup ulaganja u konkurentnost i ljudske resurse za oporavak i otpornost države i društva na krize, reforme i investicije osigurat će kvalitetan sustav odgoja i obrazovanja koji omogućuje veću zapošljivost, inovativnost i konkurentnost pojedinaca na tržištu rada. Usto, razvojem istraživačke izvrsnosti i jačanjem inovacijskog kapaciteta stvorit će se uvjeti za privlačenje istraživača na razvoj karijera u Hrvatskoj, uz transparentnu i na rezultatima utemeljenu politiku zapošljavanja i rada na sveučilištima i znanstvenim institutima. Uz napredak u znanosti i ulaganja u novu istraživačku infrastrukturu, Hrvatska će se snažnije integrirati u Europski istraživački prostor. Nužno je povećati ulaganja u istraživanje i razvoj, ponajprije iz poslovnog sektora, kako bi se povećala znanstvena produktivnost i učinkovitost te ukupna konkurentnost. Ulaganjima u temeljna istraživanja koja su preduvjet za daljnja primijenjena istraživanja i inovacije, kao i jačanjem ljudskih, institucionalnih i infrastrukturnih kapaciteta znanstvenih instituta i sveučilišta, postići će se potrebni znanstveni kapaciteti za međunarodno utjecajna, društveno značajna i gospodarski ciljana istraživanja, uz smanjivanje neučinkovitih troškova.

 

Treća komponenta „Obrazovanje, znanost i istraživanje“ obuhvaća pet reformi i devet ulaganja u ukupnom iznosu od 7,5 milijardi kuna. Reforme i ulaganja pridonijet će razvoju kvalitetnog sustava odgoja i obrazovanja koji će poticati postignuća učenika i studenata na svim razinama obrazovanja, promicati izvrsnost znanstvenika te pridonijeti inovativnosti, konkurentnosti i održivom razvoju gospodarstva, osobito u razdoblju nakon pandemije.