EIP 2000. - 2020.
Europski istraživački prostor (EIP) definiran je Lisabonskom strategijom iz 2000. godine kao jedinstveno istraživačko područje otvoreno svijetu i temeljeno na jedinstvenome unutarnjem tržištu. Zamišljen je na način da omogućuje slobodnu cirkulaciju istraživača, znanstvenih spoznaja i tehnologije s ciljem pretvaranja Europske unije u najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo svijeta utemeljenog na znanju.
Povjerenik Europske komisije Philippe Busquin sudjelovao je 2000. godine u pokretanju Europskog istraživačkog prostora (EIP) objavom Komunikacije naziva Prema Europskom istraživačkom prostoru, u kojoj je prepoznat problem preklapanja nacionalnih istraživačkih politika i politika EU koje ne stvaraju koherentnu cjelinu. Komunikacija je imala cilj kako napredovati prema boljoj organizaciji istraživanja u Europi stvaranjem Europskog istraživačkog prostora.
- Od 2000. do 2007. godine bila je prva faza provedbe Europskog istraživačkog prostora te je fokus bio na boljoj organizaciji adresiranjem fragmentacije i izolacije nacionalnih istraživačkih sustava, kao i nedostatka koordinacije u implementaciji Europskih politika.
- Od 2007. do 2012. godine provodila se druga faza tijekom koje je fokus bio na jačanju suradnje između Europske komisije, država članica i pridruženih zemalja.
- Treća faza se provodila od 2012. do 2020. godine te je fokus bio na stvaranju jedinstvenog tržišta znanja, istraživanja i inovacija.
Postignuti su značajni doprinosi u područjima:
- istraživačkih infrastruktura
- otvorene znanosti
- međunarodne suradnje
- rodne ravnoteže u istraživanju i inovacijama
- zajedničkog programiranja
- karijera u području istraživanja i mobilnosti istraživača i
- strukturnih reformi.
Za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine na neformalnom sastanku ministara u Zagrebu proslavljeno je 20 godina Europskog istraživačkog prostora.