Vrednovanje i osiguranje kvalitete u sustavu odgoja i obrazovanja

Samovrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova jest proces sustavnog i kontinuiranog praćenja, analiziranja i procjenjivanja uspješnosti školskoga rada.

Koristi se kao važan instrument za jačanje kapaciteta škole te za napredak, razvoj i uspjeh svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa.

Ustanove za strukovno obrazovanje dužne su provoditi samovrednovanje u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te vanjsko vrednovanje u suradnji s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije u području samovrednovanja propisuje:
 

• jačanje unutarnjih kapaciteta ustanova (vrtića, škola, učeničkih domova) za samovrednovanje;
• osiguravanje vanjske podrške samovrednovanju škola;
• regionalno umrežavanje i suradnju među školama;
• povezivanje samovrednovanja i vanjskog vrednovanja rada ustanove.

Sustav osiguravanja kvalitete povezuje i usklađuje samovrednovanje i vanjsko vrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova, pri čemu se vanjsko vrednovanje koristi samovrednovanjem i razvojnim planovima ustanova kao polazištima za procjenu.

Vanjsko vrednovanje sadrži stručnu procjenu o relevantnim područjima rada škola:
 

• upravljanju školom, ljudskim i materijalnim resursima, ključnim procesima;
• kvaliteti samovrednovanja i planiranja razvoja, kvaliteti nastave i podršci učenicima, kao i o rezultatima i ishodima;
• postignućima učenika i ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva.

Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije propisane su sljedeće mjere:
 

• razrada modela i procedure vanjskog vrednovanja i kontinuiranog praćenja rada ustanova, odnosno izrada Pravilnika i priručnika za vanjsko vrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova;
• planiranje i izrada programa provođenja vanjskog vrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova;
• održavanje edukacija i licenciranje vanjskih procjenitelja (evaluatora, auditora itd.);
• provođenje eksperimentalnih programa vanjskog vrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova.

Vanjsko vrednovanje ishoda učenja jest standardizirano vrednovanje koje se planira i priprema izvan škola s ciljem osiguravanja konzistentnosti svih postupaka - primjene, ocjenjivanja, interpretacija i usporedivosti rezultata.

Može se provoditi na populaciji učenika, na uzorcima učenika ili samo u nekim školama i razredima (primjerice na zahtjev škole koja želi pratiti napredak svojih učenika ili se želi usporediti s nacionalnim normama).

Škole su obavezne koristiti rezultate nacionalnih ispita i državne mature te sve druge pokazatelje uspješnosti odgojno-obrazovnog rada za analizu I samovrednovanje zbog trajnog unapređivanja kvalitete rada škole.

Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije na području vrednovanja ishoda učenja učenika propisane su sljedeće mjere:
 

• razrada, rasprava i uspostavljanje cjelovitog okvira vanjskog vrednovanja ishoda učenja u različitim vrstama obrazovanja i na različitim obrazovnim razinama;
• definiranje nadležnosti za upravljanje i primjenu okvira vanjskog vrednovanja;
• razrada modela korištenja rezultata periodičnih vanjskih ispita za praćenje ostvarivanja obrazovnih ishoda na nacionalnoj razini;
• rekonceptualizacija modela državne mature u skladu s novim kurikularnim ciljevima;
• uspostavljanje modela vanjskog vrednovanja - certificiranja strukovnih kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog obrazovanja.

Državna matura provodi se polaganjem ispita državne mature, odnosno polaganjem ispita obveznog i izbornog dijela.

Ispiti obveznog su iz sljedećih općeobrazovnih nastavnih predmeta:
 

• hrvatski jezik,
• matematika i
• strani jezik.

U obaveznom dijelu državne mature može se polagati samo strani jezik čiji je sadržaj propisan ispitnim katalogom, a iz kojega je učenik u najmanje dvije školske godine tijekom srednjega obrazovanja bio pozitivno ocijenjen.

Ispiti u obaveznom dijelu državne mature mogu se polagati na jednoj od dviju razina i to:
 

• višoj (A) i
• osnovnoj (B) razini.

U sklopu ispita izbornog državne mature biraju se predmeti koji će se polagati, a u jednome roku može se prijaviti najviše šest izbornih predmeta.

Popis ispita izbornog dijela državne mature donosi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja za svaku školsku godinu do početka prijava ispita, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Ispiti državne mature provode se u isto vrijeme, s istim ispitnim materijalima i na isti način za sve pristupnike u Republici Hrvatskoj. Time se dobivaju rezultati koji su međusobno usporedivi, čime je postupak odabira pri upisu na visoka učilišta pravedniji i transparentniji.

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja izrađuje ispitne kataloge za sve općeobrazovne nastavne predmete koji se polažu na državnoj maturi, radne materijale i priručnike za pripremanje ispita te priprema i dostavlja ispitne materijale na ispitna mjesta. Mjesto pisanja ispita državne mature određuje Centar.

Ispite državne mature i studijske programe kandidati prijavljuju na mrežnoj stranici putem Nacionalnoga informacijskog sustava prijava na visoka učilišta - NISpVU.

Ispite provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama i ostalim javnim ustanovama uključenim u provedbu ispita državne mature.

O položenom obaveznom dijelu državne mature učeniku gimnazije izdaje se svjedodžba o državnoj maturi, a o položenome izbornom dijelu potvrda o položenim ispitima državne mature. Svim ostalim pristupnicima izdaje se potvrda o položenim ispitima državne mature.

Nacionalni ispiti standardizirani su postupci kojima se provjerava u kojoj su mjeri učenici sposobni koristiti ključna znanja i vještine iz pojedinih nastavnih predmeta, s ciljem praćenja i unapređivanja učinkovitosti rada u školama.

Nacionalni ispiti ne služe ocjenjivanju učenika, već je uloga nacionalnih ispita formativna.

Oni služe nastavnicima i učenicima kao informacija o postignuću učenika i ostvarivanju dogovorenih obrazovnih standarda.

Nacionalni ispiti provode se periodično tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja pod usporedivim uvjetima, u isto vrijeme i na jednak način za sve pristupnike.

Nacionalni ispiti obično se provode na reprezentativnim uzorcima škola i učenika, ali mogu se provoditi i na svim učenicima.

Ispite provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama.
 

U međunarodnom kontekstu, vanjske procjene znanja i vještina omogućuju usporedbe koje se u svijetu prihvaćaju kao pokazatelji kvalitete nacionalnog obrazovanja.

U organizaciji Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Republika Hrvatska već nekoliko godina sudjeluje u važnim međunarodnim ispitivanjima. Primjena međunarodnih procjena znanja i vještina pruža vrijedne podatke koji omogućuju usporedbe rezultata učenika u Republici Hrvatskoj s rezultatima koje ostvaruju učenici u drugim zemljama.

---

PISA

Programme for International Student Assessment (PISA) najveće je međunarodno obrazovno istraživanje koje ispituje znanja i kompetencije učenika u dobi od petnaest godina.

Provodi se u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i partnerskim zemljama u trogodišnjim ciklusima.

Ispituje znanja i sposobnosti učenika iz triju područja:
 

• matematičke,
• prirodoslovne i
• čitalačke pismenosti.

Odabrana je dob od petnaest godina jer se u većini zemalja članica OECD-a učenici u toj dobi bliže kraju obveznog obrazovanja pa se želi ispitati u kojoj su mjeri usvojili znanja i vještine neophodne za potpuno i aktivno sudjelovanje u današnjem društvu.

Cilj PISA-e nije ispitati koliko dobro učenici mogu reproducirati naučena znanja, već je cilj istraživanja usmjeren na ispitivanje koliko dobro učenici mogu primjenjivati stečena znanja i vještine u novim situacijama i nepoznatim okruženjima, u školi i izvan nje.

Takav pristup temeljen je na činjenici da današnja moderna društva ne nagrađuju pojedince za ono što znaju, već za ono što mogu činiti sa svojim znanjem. Iz tog je razloga PISA usmjerena na kompetencije koje će petnaestogodišnjim učenicima biti potrebne u budućnosti.