Europski istraživački prostor



Europski istraživački prostor (EIP) ima cilj uspostaviti jedinstveno tržište za istraživanje i inovacije usklađivanjem nacionalnih i europskih politika, unapređenjem istraživačke infrastrukture te promicanjem otvorene znanosti i međunarodne suradnje. Zamišljen je na način da prostor omogućuje slobodnu cirkulaciju istraživača, znanstvenih spoznaja i tehnologija. EIP je službeno pokrenut 2000. godine, nakon prijedloga Europske komisije u komunikaciji pod nazivom Prema europskom istraživačkom prostoru, koju je dodatno podržalo Europsko vijeće, a definirana je Lisabonskom strategijom kao poseban cilj EU-a.

Trenutni okvir politike EIP-a rezultat je procesa revitalizacije započetog 2021. godine, koji je doveo do uspostave novog upravljanja EIP-om, donošenjem Preporuke Vijeća o Paktu za istraživanje i inovacije, dokumenta koji definira 10 zajedničkih vrijednosti i načela za istraživanje i inovacije u Uniji te 4 prioritetna područja za zajednički okvir djelovanja država članica. Pakt je osigurao obnovljenu predanost usklađivanju nacionalnih i istraživačkih politika EU-a.



Prvi program politike EIP-a za razdoblje 2022. - 2024. postavio je temelje za provođenje strateških prioriteta u konkretne rezultate, osiguravajući da se Europa nastavi razvijati kao predvodnik u znanstvenoj izvrsnosti. Prvim programom utvrđene su konkretne aktivnosti, čime su usklađene nacionalne i europske strategije te politike u području istraživanja i inovacija. Inicijative su bile usmjerene na istraživačke karijere i infrastrukturu, otvorenu znanost, izgradnju povjerenja u znanost građanskim angažmanom i mobiliziranje resursa za tematsku suradnju.




U svibnju 2025. godine Vijeće je potvrdilo ažurirani drugi program politike EIP-a za razdoblje 2025. - 2027. godine, čime je obilježen ključni korak u razvoju politike istraživanja i inovacija u Europi. Ovaj novi program nadovezuje se na postignuća prvog programa politika EIP-a za razdoblje 2022. - 2024., na temelju iskustava stečenih provedbom prvog programa, u sklopu drugoga uspostavlja se ravnoteža između produbljivanja provedbe trenutačnih prioriteta putem strukturnih politika i proširenja vizije EIP-a putem novih aktivnosti.

Drugim programom politika EIP-a utvrđuje se okvir za 11 strukturnih politika EIP-a i 8 aktivnosti u trogodišnjem planu rada. One se temelje na četiri prioritetna područja Pakta za istraživanje i inovacije te odražavaju snažan naglasak na provođenju izvrsnosti istraživanja i inovacija u društveni i gospodarski utjecaj, u skladu s ključnim prioritetima EU-a kao što su zelena i digitalna tranzicija, otpornost i globalna konkurentnost. Sadrži jedinstven plan rada za svaku od predloženih strukturnih politika i aktivnosti, a temelji se na detaljnim objašnjenjima koja su zajednički izrađena u sklopu Foruma EIP-a. Forum EIP-a predstavlja neformalnu stručnu skupinu odgovornu za poboljšanje koordinacije s ciljem učinkovite provedbe programa politike EIP-a, podupirući Europsku komisiju i države članice u provedbi aktivnosti EIP-a.

Program politike EIP-a nije pravno obvezujući instrument za usmjeravanje nacionalnih politika i politika na razini EU-a i provodi se dobrovoljno na temelju načela varijabilne geometrije. 

 
Kronologija EIP-a


Tijekom posljednjih 25 godina, EIP je značajno pridonio uklanjanju prepreka, jačanju međusobne suradnje te povećanju konkurentnosti Europe u području znanosti i tehnologije. Imajući ključnu ulogu u poticanju znanstvenih otkrića, EIP je omogućio napredak u strateški važnim područjima poput zdravstva, energetike, digitalnih tehnologija i istraživanja klime. Unatoč preostalim izazovima, dosadašnja postignuća potvrđuju snažnu europsku predanost istraživanju i inovacijama.













 
Odbor za europski istraživački prostor i inovacije (ERAC)

Inicijalno je Odbor za europski istraživački prostor i inovacije osnovan 1974. godine kao Odbor za znanstvena i tehnička istraživanja (Crest) koji je 2010. godine preimenovan u Odbor za europski istraživački prostor kako bi Europska komisija uspješnije upravljala Europskim istraživačkim prostorom. Svoj sadašnji naziv dobiva 2013. godine kada je prepoznata potreba za snažnijim fokusom na inovacije.

Hrvatska u radu Odbora sudjeluje od rujna 2010. godine.

Zaključcima Vijeća o budućem upravljanju europskim istraživačkim prostorom 2021. potvrđena je važnost ERAC-a kao zajedničkog savjetodavnog odbora na visokoj razini za stratešku politiku koji pruža rane savjete Vijeću, Komisiji i državama članicama o strateškim pitanjima politike istraživanja i inovacija. Vijeće se dogovorilo da će revidirati mandat ERAC-a kako bi se uzelo u obzir novo upravljanje EIP-om te je prepoznalo dodatnu vrijednost supredsjedanja predstavnika država članica i Komisije. U prosincu 2021. godine donesena je Odluka Vijeća o sastavu i mandatu odbora za Europski istraživački prostor i inovacije kojom su implementirane manje novosti u njegovu  upravljanju i radu.

Uobičajeno je da se Odbor sastaje dva puta godišnje, dok prema potrebi može imati i dodatne sastanke ako je to potrebno.
Sudjelovanje Hrvatske u aktivnostima EIP-a

Prvi program politike EIP-a za razdoblje 2022. - 2024.
 
Hrvatska je iskazala interes za provođenjem sedam aktivnosti Europskoga istraživačkog prostora koje se provode na dobrovoljnoj osnovi. Za prve četiri aktivnosti iskazan je interes u srpnju 2022. godine, a za tri dodatne aktivnosti u svibnju 2023. godine.
 
START 
A.1. Omogućiti otvorenu razmjenu znanja i ponovnu uporabu rezultata istraživanja, među ostalim s pomoću razvoja EOSC-a
A.3. Napredovati ka reformi sustava ocjenjivanja za istraživanja, istraživače i institucije kako bi se poboljšala njihova kvaliteta, uspješnost i učinak
A.4. Promicati privlačne i održive karijere u području istraživanja, uravnoteženi protok talenata i međunarodnu, transdisciplinarnu i međusektorsku mobilnost u cijelom EIP-u
A.16. Poboljšati pristup izvrsnosti u cijelom EU-u
 
HOP-ON
A.5. Primicati rodnu ravnopravnost i poticati uključivost
A.7. Nadograditi smjernice EU-a za bolje vrednovanje znanja
A.17. Jačati strateški kapacitet europskih javnih organizacija koje provode istraživanja
 
Drugi program politike EIP-a za razdoblje 2025. - 2027.
 
Hrvatska je u srpnju 2025. godine iskazala interes za provođenjem osam strukturnih politika i pet aktivnosti Europskoga istraživačkog prostora koje se provode dobrovoljno.
 
Strukturne politike EIP-a
 
  • Jačanje održivosti, pristupačnosti i otpornosti istraživačkih infrastruktura u EIP-u
  • Jačanje rodne ravnopravnosti i uključivosti u EIP-u, posebno s pomoću intersekcijskog pristupa
  • Povećanje privlačnosti i održivosti istraživačkih karijera te potpora mobilnosti
  • Reforma vrednovanja istraživanja
  • Unapređenje kapaciteta i aktivnosti vrednovanja znanja
  • Provedba globalnog pristupa istraživanju i inovacijama
  • Sudjelovanje građana, građanski angažman i komunikacija o znanosti radi jačanja povjerenja u znanost
  • Poboljšanje pristupa izvrsnosti u EU-u
 
Aktivnosti EIP-a
 
  • Primjena pravednosti u otvorenoj znanosti
  • Olakšavanje i ubrzavanje odgovorne upotrebe umjetne inteligencije u znanosti u EU-u
  • Jačanje sigurnosti istraživanja
  • Ubrzavanje ulaganja u istraživanje i inovacije za industrijsku preobrazbu i konkurentnu održivost Europe
  • Poticanje istraživanja i inovacija: novo doba u upravljanju istraživanjima