Drugi projekt tehnologijskoga razvoja (STP II)
Drugi projekt tehnologijskog razvoja (STP II), financiran zajmom Svjetske banke u iznosu od 20 milijuna eura, predstavlja nastavak prethodnoga Hrvatskog projekta tehnologijskog razvoja (STP) koji je uspješno završen u svibnju 2011. Nakon završetka STP, postojala je potreba za dodatnim projektom koji bi pomogao Hrvatskoj da premosti jaz u financiranju istraživanja i razvoja do potpune raspoloživosti strukturnih fondova EU-a te koji bi pomogao znanstveno-istraživačkim ustanovama u pripremi za uspješnu apsorpciju fondova EU-a u svojem području djelovanja.
STP II je odgovorio na ove potrebe pružajući potporu javnome istraživačkom sektoru u Hrvatskoj da učinkovito apsorbira sredstva EU-a za istraživanje i razvoj te poticanjem potražnje za tim fondovima u poslovnoj i znanstveno-istraživačkoj zajednici.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovorno je za provedbu i koordinaciju STP II te glavni korisnik komponente projekta Izgradnja kapaciteta za apsorpciju fondova EU-a. Ostali korisnici su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) za podfinanciranje inovacijskih programa i programa Jedinstvo uz pomoć znanja (UKF). Krajnji korisnici bile su inovativne tvrtke, istraživačke skupine, uredi za transfer tehnologije i institucije javnog sektora koje pripremaju infrastrukturne projekte za financiranje iz EU-a.
Projekt STP II pokrenut je inicijativom Ministarstva 2011. godine, a s provedbom je započeo je 31. srpnja 2013. godine. Njegova provedba uspješno je završena 30. travnja 2020. godine.
SAŽETAK POSTIGNUTIH REZULTATA
Osigurana ex-ante uvjetovanost za korištenje sredstava EU-a
Projekt je pomogao u formuliranju ključnih sektorskih strategija povezanih s korištenjem fondova EU-a i pridonio vjerodostojnosti nacionalnih dokumenata analizama i donošenjem politika utemeljenih na dokazima.
Pripremljene sektorske strategije su:
Pripremljeni veliki infrastrukturni projekti za istraživanje i razvoj
STP2 je pridonio pripremi projektnih prijedloga za istraživanje i razvoj u vrijednosti od 190 milijuna eura, čija se provedba financirala iz fondova EU-a, od čega je 171 milijun eura za četiri velika infrastrukturna projekta (EFRR 2014-20):
Financiranje projekata istraživanja i razvoja koji stvaraju nove vrijednosti hrvatskoga gospodarstva poboljšalo je apsorpciju sredstava EU-a
Dodjela bespovratnih sredstava EU-a predstavlja izazovan aspekt apsorpcije fondova EU-a jer njihov uspjeh ovisi o dovoljnom broju kandidata s kvalitetnim projektnim prijedlozima i sposobnošću za provedbu koji udovoljavaju strogim kriterijima programa EU-a. Stoga je STP2 podržao programe financiranja istraživanja i razvoja koji su uspješno održani te su povećali zalihu istraživača, kao i malih i srednjih poduzeća temeljenih na znanju, a koji su sposobni za kvalificiranje u raznim dodjelama financiranja EU-a u Hrvatskoj, ali i konkurentniji za dobivanje sredstava iz centralnih fondova EU-a.
STP II je odgovorio na ove potrebe pružajući potporu javnome istraživačkom sektoru u Hrvatskoj da učinkovito apsorbira sredstva EU-a za istraživanje i razvoj te poticanjem potražnje za tim fondovima u poslovnoj i znanstveno-istraživačkoj zajednici.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovorno je za provedbu i koordinaciju STP II te glavni korisnik komponente projekta Izgradnja kapaciteta za apsorpciju fondova EU-a. Ostali korisnici su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) za podfinanciranje inovacijskih programa i programa Jedinstvo uz pomoć znanja (UKF). Krajnji korisnici bile su inovativne tvrtke, istraživačke skupine, uredi za transfer tehnologije i institucije javnog sektora koje pripremaju infrastrukturne projekte za financiranje iz EU-a.
Projekt STP II pokrenut je inicijativom Ministarstva 2011. godine, a s provedbom je započeo je 31. srpnja 2013. godine. Njegova provedba uspješno je završena 30. travnja 2020. godine.
SAŽETAK POSTIGNUTIH REZULTATA
- Ključne strategije istraživanja i razvoja (ex-ante uvjetovanost) razvila je i odobrila Europska komisija (EK);
- Šest projektnih prijava u vrijednosti od 190 milijuna eura odobrenih od EK i pripremljenih za financiranje od EU-a;
- Zaliha projekata u vrijednosti od 112 milijuna eura koju su razvile istraživačke skupine i inovativna mala i srednja poduzeća za financiranje u sklopu trenutnih i budućih dodjela bespovratnih sredstava EU-a;
- 185 zaposlenika u javnom sektoru educirano za provođenje pravila i propisa fondova EU-a koji izravno rade s istraživačima i inovativnim tvrtkama na izgradnji zaliha spremnih R & D projekata za financiranje;
- Financiranje za istraživanje i razvoj vrijedno 28 milijuna eura preko UKF i HAMAG-BICRO-a za više od 300 projekata, generiranje novih proizvoda/dizajna/procesa, privlačenje novih financijskih sredstava i poboljšanje znanstvenih rezultata;
- Dvadeset posto tvrtki podržanih od HAMAG-BICRO-a lansiralo je nove proizvode/procese na tržište;
- Četrdeset posto dodatnih sredstava za istraživanje i razvoj osigurano na projektima potpomognutim UKF-om (sa 60% udjela iz inozemstva), a sredstva za istraživanje i razvoj iz privatnog sektora utrostručena su kao rezultat projekata podržanih od HAMAG-BICRO-a;
- Poboljšana suradnja industrije i akademskog svijeta:
- 88 istraživača koji surađuju na 250 projekata privatnog sektora koje financira HAMAG-BICRO i
- 19 partnera iz privatnog sektora koji surađuju na 59 projekata UKF-a;
- Poboljšan prijenos znanja uspostavljenom međunarodnom suradnjom 317 domaćih znanstvenika iz 38 institucija i 89 znanstvenika (44 iz dijaspore) iz 73 vodeće strane institucije.
Osigurana ex-ante uvjetovanost za korištenje sredstava EU-a
Projekt je pomogao u formuliranju ključnih sektorskih strategija povezanih s korištenjem fondova EU-a i pridonio vjerodostojnosti nacionalnih dokumenata analizama i donošenjem politika utemeljenih na dokazima.
Pripremljene sektorske strategije su:
I. Nacionalna strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije,
II. Nacionalna strategija za inovacije,
III. Strategija istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju (Strategija pametne specijalizacije S3), pripremljena kao ključni ex-ante uvjet za korištenje sredstava EU-a u sektoru istraživanja i razvoja i
IV. Nacionalni plan za istraživačku infrastrukturu - vodič za izgradnju javnih istraživačkih infrastruktura, uključujući plan proračuna.
II. Nacionalna strategija za inovacije,
III. Strategija istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju (Strategija pametne specijalizacije S3), pripremljena kao ključni ex-ante uvjet za korištenje sredstava EU-a u sektoru istraživanja i razvoja i
IV. Nacionalni plan za istraživačku infrastrukturu - vodič za izgradnju javnih istraživačkih infrastruktura, uključujući plan proračuna.
Pripremljeni veliki infrastrukturni projekti za istraživanje i razvoj
STP2 je pridonio pripremi projektnih prijedloga za istraživanje i razvoj u vrijednosti od 190 milijuna eura, čija se provedba financirala iz fondova EU-a, od čega je 171 milijun eura za četiri velika infrastrukturna projekta (EFRR 2014-20):
- Institut Ruđer Bošković, Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu (O-ZIP) - 72 milijuna eura,
- Institut za fiziku, Centar za napredne laserske tehnike – 16,2 milijuna eura,
- Dječja bolnica Srebrnjak, Dječji centar za translacijsku medicinu (CCTM) – 57 milijuna eura,
- Srce - Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) – 25 milijuna eura.
Financiranje projekata istraživanja i razvoja koji stvaraju nove vrijednosti hrvatskoga gospodarstva poboljšalo je apsorpciju sredstava EU-a
Dodjela bespovratnih sredstava EU-a predstavlja izazovan aspekt apsorpcije fondova EU-a jer njihov uspjeh ovisi o dovoljnom broju kandidata s kvalitetnim projektnim prijedlozima i sposobnošću za provedbu koji udovoljavaju strogim kriterijima programa EU-a. Stoga je STP2 podržao programe financiranja istraživanja i razvoja koji su uspješno održani te su povećali zalihu istraživača, kao i malih i srednjih poduzeća temeljenih na znanju, a koji su sposobni za kvalificiranje u raznim dodjelama financiranja EU-a u Hrvatskoj, ali i konkurentniji za dobivanje sredstava iz centralnih fondova EU-a.