Europski istraživački prostor

EUROPSKI ISTRAŽIVAČKI PROSTOR


Europski istraživački prostor (EIP) definiran je Lisabonskom strategijom kao jedinstveno istraživačko područje otvoreno svijetu i temeljeno na jedinstvenome unutarnjem tržištu. Zamišljen je na način da prostor omogućuje slobodnu cirkulaciju istraživača, znanstvenih 
spoznaja i tehnologije.
 
Inicijalni koncept EIP-a pokrenut je objavom Komunikacije Europske komisije pod nazivom Prema Europskom istraživačkom prostoru 2000. godine. Od početnog koncepta proteklo je 20 godina te je, s obzirom na znatne društvene, ekološke i gospodarske izazove, bilo potrebno ponovno razmotriti ulogu EIP-a. Zbog tog razloga Europska komisija objavila je u rujnu 2020. godine novu Komunikaciju - Novi Europski istraživački prostor za istraživanje i inovacije u kojoj je utvrdila novu viziju za EIP temeljen na izvrsnosti, konkurentnosti, otvorenosti i talentima koji će ubrzati tranziciju EU-a prema klimatskoj neutralnosti i digitalnom vodstvu, podržati oporavak od utjecaja krize nastale koronavirusom te ojačati njegovu otpornost na buduće krize.
 
Reforma predviđena u Komunikaciji potvrđena je Zaključcima Vijeća o novom europskom istraživačkom prostoru u prosincu iste godine gdje je EIP definiran kao područje koje je usredotočeno na istraživače i usmjereno na izvrsnost i učinak. Naglašava se potreba da Europska komisija i države članice zajednički uspostave i provedu novi EIP, stoga ih se poziva da 2021. godine osmisle program politike EIP-a i model višerazinskog upravljanja.
 
Zaključci Vijeća o produbljivanju europskog istraživačkog prostora: osiguravanje privlačnih i održivih istraživačkih karijera i radnih uvjeta za istraživače te ostvarivanje cirkulacije mozgova doneseni su u svibnju 2021. godine. Zaključcima je naglašena važnost povećanja privlačnosti istraživačkih karijera diljem Unije te poticanja mobilnosti istraživača. U skladu s tim, istaknuta je i važnost: otvorenog tržišta rada za istraživače; privlačnosti europskog okvira za istraživačke karijere; osiguravanje boljih radnih uvjeta i prilagođenosti obiteljskome životu u istraživačkim karijerama; pristup izvrsnosti, razvijanje talenata i smanjenje nejednakosti; međusektorska, interdisciplinarna, virtualna i međunarodna mobilnost te važnost sinergije između Europskog prostora visokog obrazovanja i EIP-a.
 
U srpnju 2021. godine donesena je Preporuka Vijeća o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi (u daljnjem tekstu: Pakt). U Paktu se navodi popis 10 zajedničkih vrijednosti i načela za istraživanje i inovacije u Uniji koje bi države članice trebale primjenjivati i promicati. Pakt također definira prioritetna područja za zajedničko djelovanje u Uniji.
 
 
Krajem 2021. godine, u studenome, usvojeni su i Zaključci Vijeća o budućem upravljanju europskim istraživačkim prostorom kojima se poziva Komisiju da do kraja 2021. godine uspostavi Forum EIP-a. Forumom će uz Komisiju supredsjedati predstavnik država članica kako bi se povećala njegova odgovornost i učinkovita provedba novog EIP-a.
 
U prilogu Zaključaka nalazi se program politike EIP-a za razdoblje 2022. - 2024. kojim se utvrđuje katalog dobrovoljnih aktivnosti EIP-a za razdoblje 2022. - 2024. koje će države članice provoditi na dobrovoljnoj osnovi kako bi se pridonijelo prioritetnim područjima definiranima u Preporuci Vijeća o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi. U sljedećim izdanjima programa politike EIP-a te će se aktivnosti dugoročno nadopunjavati. Kako bi se osigurala učinkovitost, vjerodostojnost i djelotvornost novog EIP-a, u provedbi aktivnosti nastojalo se ispuniti sljedeće kriterije:
 
  • relevantnost - povezanost s barem jednim od prioritetnih područja utvrđenih u Preporuci Vijeća o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi te jasna dodana vrijednost zajedničkog djelovanja
  • održivost - jasno određen cilj, vremenski okvir, ključne etape, akteri i financiranje, kao i predviđeni doprinos ostvarenju EIP-a
  • predanost - osigurana predanost najmanje polovice država članica Unije koje
predstavljaju kritičnu masu, kako bi se osigurala široka politička potpora.
20 aktivnosti EIP-a
 
EIP 2000. - 2020.

Europski istraživački prostor (EIP) definiran je Lisabonskom strategijom iz 2000. godine kao jedinstveno istraživačko područje otvoreno svijetu i temeljeno na jedinstvenome unutarnjem tržištu. Zamišljen je na način da omogućuje slobodnu cirkulaciju istraživača, znanstvenih spoznaja i tehnologije s ciljem pretvaranja Europske unije u najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo svijeta utemeljenog na znanju.
 
Povjerenik Europske komisije Philippe Busquin sudjelovao je 2000. godine u pokretanju Europskog istraživačkog prostora (EIP) objavom Komunikacije naziva Prema Europskom istraživačkom prostoru, u kojoj je prepoznat problem preklapanja nacionalnih istraživačkih politika i politika EU koje ne stvaraju koherentnu cjelinu. Komunikacija je imala cilj kako napredovati prema boljoj organizaciji istraživanja u Europi stvaranjem Europskog istraživačkog prostora.
 
  • Od 2000. do 2007. godine bila je prva faza provedbe Europskog istraživačkog prostora te je fokus bio na boljoj organizaciji adresiranjem fragmentacije i izolacije nacionalnih istraživačkih sustava, kao i nedostatka koordinacije u implementaciji Europskih politika. 
 
  • Od 2007. do 2012. godine provodila se druga faza tijekom koje je fokus bio na jačanju suradnje između Europske komisije, država članica i pridruženih zemalja.
 
  • Treća faza se provodila od 2012. do 2020. godine te je fokus bio na stvaranju jedinstvenog tržišta znanja, istraživanja i inovacija.
 
Postignuti su značajni doprinosi u područjima:
 
  • istraživačkih infrastruktura
  • otvorene znanosti
  • međunarodne suradnje 
  • rodne ravnoteže u istraživanju i inovacijama
  • zajedničkog programiranja 
  • karijera u području istraživanja i mobilnosti istraživača i
  • strukturnih reformi.
 
Za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine na neformalnom sastanku ministara u Zagrebu proslavljeno je 20 godina Europskog istraživačkog prostora.

Dokumenti

Odbor za europski istraživački prostor i inovacije (ERAC)
Inicijalno je Odbor za europski istraživački prostor i inovacije osnovan 1974. godine kao Odbor za znanstvena i tehnička istraživanja (Crest) koji je 2010. godine preimenovan u Odbor za europski istraživački prostor kako bi Europska komisija uspješnije upravljala Europskim istraživačkim prostorom. Svoj sadašnji naziv dobiva 2013. godine kada je prepoznata potreba za snažnijim fokusom na inovacije.

Hrvatska u radu Odbora sudjeluje od rujna 2010. godine.

Zaključcima Vijeća o budućem upravljanju europskim istraživačkim prostorom 2021. potvrđena je važnost ERAC-a kao zajedničkog savjetodavnog odbora na visokoj razini za stratešku politiku koji pruža rane savjete Vijeću, Komisiji i državama članicama o strateškim pitanjima politike istraživanja i inovacija. Vijeće se dogovorilo da će revidirati mandat ERAC-a kako bi se uzelo u obzir novo upravljanje EIP-om te je prepoznalo dodatnu vrijednost supredsjedanja predstavnika država članica i Komisije. U prosincu 2021. godine donesena je Odluka Vijeća o sastavu i mandatu odbora za Europski istraživački prostor i inovacije kojom su implementirane manje novosti u njegovu  upravljanju i radu.

Uobičajeno je da se Odbor sastaje dva puta godišnje, dok prema potrebi može imati i dodatne sastanke ako je to potrebno.

Dokumenti

Sudjelovanje Hrvatske u aktivnostima EIP-a
Hrvatska je iskazala interes za provođenjem sedam aktivnosti Europskog istraživačkog prostora koje se provode na dobrovoljnoj osnovi. Za prve četiri aktivnosti iskazan je interes u srpnju 2022. godine, a za tri dodatne aktivnosti u svibnju 2023. godine.

 
A.1. Omogućiti otvorenu razmjenu znanja i ponovnu uporabu rezultata istraživanja,  među ostalim s pomoću razvoja europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC)
 
Očekivani ishodi ove aktivnosti su:
 
  • primijeniti načela otvorene znanosti i utvrditi najbolje prakse otvorene znanosti
  • uvesti ključne komponente i usluge europskog oblaka za otvorenu znanost i objediniti postojeće podatkovne infrastrukture u Europi, radeći na postizanju interoperabilnosti istraživačkih podataka
  • uspostaviti mehanizme praćenja za prikupljanje podataka i na temelju referentnih mjerila usporediti ulaganja, politike, rezultate digitalnih istraživanja, vještine otvorene znanosti i infrastrukturne kapacitete povezane s europskim oblakom za otvorenu znanost.
 
Hrvatska ima dugu povijest i vrlo dobre prakse otvorene znanosti, stoga je ova aktivnost bila među prvima za koju smo iskazali interes. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030.) u strateškom cilju 1. „Konkurentno i inovativno gospodarstvo“ prepoznata je važnost otvorene znanosti za povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Također, novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (ZVOZD) otvorena znanost potvrđena je kao osnovno načelo znanstvene djelatnosti.
 
A.3. Napredovati ka reformi sustava ocjenjivanja za istraživanja, istraživače i institucije kako bi se poboljšala njihova kvaliteta, uspješnost i učinak
 
Očekivani ishodi aktivnosti su:
 
  • analiza pravnih i administrativnih prepreka na nacionalnoj i transnacionalnoj razini za moderni sustav ocjene istraživanja 
  • uspostaviti koaliciju europskih ulagatelja u istraživanja i izvođača istraživanja koji su nakon opsežnih i uključivih savjetovanja na europskoj i međunarodnoj razini postignu dogovor o novom pristupu za procjenu istraživanja 
  • provedbeni plan koalicije za uvođenje novog pristupa, uključujući pilot-projekte u različitim područjima. 
 
U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine kao jedan od prioriteta politika za razvoj znanosti i tehnologije navodi se reforma cijelog sustava radi postizanja svjetskih standarda izvrsnosti i stvaranja inovacija. Stoga se Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) uvodi financiranje sustava znanosti modelom programskih ugovora kojima će se financiranje temeljiti na postignutim rezultatima. Također je novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti predviđeno da Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj predlaže i potiče donošenje mjera za unaprjeđenje znanstvene djelatnosti i tehnološkog razvoja.
 
A.4. Promicati privlačne i održive karijere u području istraživanja, uravnoteženi protok talenata i međunarodnu, transdisciplinarnu i međusektorsku mobilnost u EIP-u
 
Očekivani ishodi aktivnosti su:
 
  • razvoj europskog okvira za karijere u području istraživanja i paketa mjera potpore za povećanje privlačnosti karijera u području istraživanja u akademskoj zajednici i izvan nje
  • osnivanje promatračke skupine za praćenje karijera u području istraživanja 
  • revizija Povelje i Kodeksa za istraživače
  • uspostava platforme za talente EIP-a kao internetskog portala jedinstvenog sučelja za usluge, mrežu i portale EURAXESS-a, uključujući HRS4R i RESAVER
  • pokretanje inicijative ERA4You za promicanje cirkulacije talenta među sektorima i u cijelom EU-u
  • razmjena dobrih praksi u pogledu sustavâ istraživanja i inovacija, kao potpora uravnoteženoj cirkulaciji mozgova
  • pilot-projekt sa savezima europskih sveučilišta za Europski okvir za karijere u području istraživanja.
Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine znanstvenici su prepoznati kao najveća snaga znanstveno-istraživačkog sektora. U mladih ljudi nastavit će se promicati studiji znanosti i tehnologije, a istodobno će se raditi na stvaranju radnih uvjeta za istraživače kao što su poticanje i promoviranje znanstvene izvrsnosti, jačanje povezanosti između nagrađivanja i razvoja karijera s ostvarenim znanstvenim rezultatima i sl. koji će ih ohrabrivati na ostanak u zemlji, ali i poticati povratak hrvatskih znanstvenika iz inozemstva kao i dolazak inozemnih istraživača u Hrvatsku. 
 
A.5. Promicati rodnu ravnopravnost i poticati uključivost
 
Očekivani ishodi aktivnosti su:
 
  • razviti mehanizam za koordinaciju politika za podupiranje svih aspekata rodne ravnopravnosti s pomoću uključivih planova i politika za rodnu ravnopravnost te posebnu mrežu EU-a za njihovu provedbu
  • strategija za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, uključujući spolno uznemiravanje, u europskom sustavu istraživanja i inovacija te osiguravanje rodne ravnopravnosti u radnim okruženjima s pomoću institucijskih promjena u svim organizacijama koje financiraju ili provode istraživanja
  • pristup politike za jačanje rodne ravnopravnosti, koji se bavi pitanjem uključivanja rodne osviještenosti kako bi se ostvario napredak u pogledu novog EIP-a
  • razvoj načela za integraciju i ocjenjivanje rodne perspektive u sadržaju istraživanja i inovacija u suradnji s nacionalnim organizacijama za financiranje istraživanja.
 
Među najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske su jednakost, nacionalna ravnopravnost, pravda te poštivanje prava čovjeka, stoga je to jedan od horizontalnih prioriteta u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. U tom smislu, sve javne politike i prioriteti provodit će se s ciljem uspostavljanja ravnopravnosti i promicanja jednakih mogućnosti. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) adresirat će se transparentnije zapošljavanje, ravnopravnost prilikom financiranja projekata i promicanje ravnopravnosti u STEM i ICT područjima. Dodatno, od 2022. godine sudjelujemo u projektu GENDERACTIONplus čiji je cilj pridonijeti unapređenju rodne ravnopravnosti u EIP-u uz izgradnju kapaciteta te razmjenu i koordinaciju politika.
 
A.7. Nadograditi smjernice EU-a za bolje vrednovanje znanja
 
Očekivani ishodi aktivnosti su:
 
  • razviti i poduprijeti vodeća načela za vrednovanje znanja
  • izrada kodeksa prakse za pametnu upotrebu intelektualnog vlasništva u suradnji s dionicima
  • izrada kodeksa prakse za istraživače o normizaciji.
 
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. postavila je strateški cilj Konkurentno i inovativno gospodarstvo koji se planira ostvariti boljim povezivanjem akademskog, istraživačkog i poslovnog sektora. Predviđeno je i poticanje programa za stjecanje dodatnih multidisciplinarnih i interdisciplinarnih kompetencija tijekom studija, izrađenih u skladu s potrebama poslodavaca. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti također se potiče suradnja znanosti i poslovnog sektora. 
 
A.16. Poboljšati pristup izvrsnosti u cijelom EU-u
 
Očekivani ishodi aktivnosti su:
 
  • osnovati posebnu radnu skupinu u Forumu EIP-a kako bi se poboljšao pristup izvrsnosti
  • osmisliti i provesti prilagođenu potporu pojedinačnim državama članicama
  • pristup politike o potencijalu COST-a u pogledu poboljšanja pristupa izvrsnosti u EU.
 
Krovni dokument, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030., ima cilj da Hrvatska postigne svjetski standard izvrsnosti te u tu svrhu predviđa stvaranje i uspostavu digitalno-inovacijskih centara, centara kompetencija i centara za transfer tehnologije. Novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kao jedan od ciljeva znanstvene djelatnosti navodi se postizanje konkurentnosti znanstvenih programa i projekata, dok se novim Zakonom o Hrvatskoj zakladi za znanost potiče znanstvena izvrsnost kompetitivnim sustavom financiranja znanstvenih istraživanja te korištenje međunarodnih mjerila kvalitete u istraživanjima.
 
A.17. Jačati strateški kapacitet europskih javnih organizacija koje provode istraživanja
 
Očekivani ishodi aktivnosti su:
 
  • provedba inicijative upravljanja znanošću s najmanje 100 sudjelujućih institucija u cijeloj Europi.
 
Hrvatska od 2018. godine potiče nacionalno sudjelovanje u programima Europske unije različitim mjerama kojima se, uz ostalo, nastoji osnažiti ljudske i operativne kapacitete. U novom programskom razdoblju povećana je vidljivost mjera kako bi se osiguralo bolje upoznavanje dionika s mogućnostima koje one pružaju, a samim time i njihova djelotvornost. U lipnju 2023. godine održana je prva godišnja konferencija „Razvoj mreže znanstvenih menadžera“ u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe Europske unije. To je bio prvi korak razvoja mreže znanstvenih menadžera kojim se želi informirati i ojačati znanstvene menadžere visokih učilišta i znanstvenih instituta koji su ključni, a često nedovoljno prepoznati faktori uspjeha znanstvenika na europskim kompetitivnim natječajima.

Dokumenti

Možda vas zanima i...