Sudjelovanje Hrvatske u aktivnostima EIP-a

Hrvatska je iskazala interes za provođenjem sedam aktivnosti Europskog istraživačkog prostora koje se provode na dobrovoljnoj osnovi. Za prve četiri aktivnosti iskazan je interes u srpnju 2022. godine, a za tri dodatne aktivnosti u svibnju 2023. godine.

 
A.1. Omogućiti otvorenu razmjenu znanja i ponovnu uporabu rezultata istraživanja,  među ostalim s pomoću razvoja europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC)
 
Očekivani ishodi ove aktivnosti su:
 
  • primijeniti načela otvorene znanosti i utvrditi najbolje prakse otvorene znanosti
  • uvesti ključne komponente i usluge europskog oblaka za otvorenu znanost i objediniti postojeće podatkovne infrastrukture u Europi, radeći na postizanju interoperabilnosti istraživačkih podataka
  • uspostaviti mehanizme praćenja za prikupljanje podataka i na temelju referentnih mjerila usporediti ulaganja, politike, rezultate digitalnih istraživanja, vještine otvorene znanosti i infrastrukturne kapacitete povezane s europskim oblakom za otvorenu znanost.
 
Hrvatska ima dugu povijest i vrlo dobre prakse otvorene znanosti, stoga je ova aktivnost bila među prvima za koju smo iskazali interes. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030.) u strateškom cilju 1. „Konkurentno i inovativno gospodarstvo“ prepoznata je važnost otvorene znanosti za povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Također, novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (ZVOZD) otvorena znanost potvrđena je kao osnovno načelo znanstvene djelatnosti.
 
A.3. Napredovati ka reformi sustava ocjenjivanja za istraživanja, istraživače i institucije kako bi se poboljšala njihova kvaliteta, uspješnost i učinak
 
Očekivani ishodi aktivnosti su:
 
  • analiza pravnih i administrativnih prepreka na nacionalnoj i transnacionalnoj razini za moderni sustav ocjene istraživanja 
  • uspostaviti koaliciju europskih ulagatelja u istraživanja i izvođača istraživanja koji su nakon opsežnih i uključivih savjetovanja na europskoj i međunarodnoj razini postignu dogovor o novom pristupu za procjenu istraživanja 
  • provedbeni plan koalicije za uvođenje novog pristupa, uključujući pilot-projekte u različitim područjima. 
 
U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine kao jedan od prioriteta politika za razvoj znanosti i tehnologije navodi se reforma cijelog sustava radi postizanja svjetskih standarda izvrsnosti i stvaranja inovacija. Stoga se Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) uvodi financiranje sustava znanosti modelom programskih ugovora kojima će se financiranje temeljiti na postignutim rezultatima. Također je novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti predviđeno da Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj predlaže i potiče donošenje mjera za unaprjeđenje znanstvene djelatnosti i tehnološkog razvoja.
 
A.4. Promicati privlačne i održive karijere u području istraživanja, uravnoteženi protok talenata i međunarodnu, transdisciplinarnu i međusektorsku mobilnost u EIP-u
 
Očekivani ishodi aktivnosti su:
 
  • razvoj europskog okvira za karijere u području istraživanja i paketa mjera potpore za povećanje privlačnosti karijera u području istraživanja u akademskoj zajednici i izvan nje
  • osnivanje promatračke skupine za praćenje karijera u području istraživanja 
  • revizija Povelje i Kodeksa za istraživače
  • uspostava platforme za talente EIP-a kao internetskog portala jedinstvenog sučelja za usluge, mrežu i portale EURAXESS-a, uključujući HRS4R i RESAVER
  • pokretanje inicijative ERA4You za promicanje cirkulacije talenta među sektorima i u cijelom EU-u
  • razmjena dobrih praksi u pogledu sustavâ istraživanja i inovacija, kao potpora uravnoteženoj cirkulaciji mozgova
  • pilot-projekt sa savezima europskih sveučilišta za Europski okvir za karijere u području istraživanja.
Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine znanstvenici su prepoznati kao najveća snaga znanstveno-istraživačkog sektora. U mladih ljudi nastavit će se promicati studiji znanosti i tehnologije, a istodobno će se raditi na stvaranju radnih uvjeta za istraživače kao što su poticanje i promoviranje znanstvene izvrsnosti, jačanje povezanosti između nagrađivanja i razvoja karijera s ostvarenim znanstvenim rezultatima i sl. koji će ih ohrabrivati na ostanak u zemlji, ali i poticati povratak hrvatskih znanstvenika iz inozemstva kao i dolazak inozemnih istraživača u Hrvatsku. 
 
A.5. Promicati rodnu ravnopravnost i poticati uključivost
 
Očekivani ishodi aktivnosti su:
 
  • razviti mehanizam za koordinaciju politika za podupiranje svih aspekata rodne ravnopravnosti s pomoću uključivih planova i politika za rodnu ravnopravnost te posebnu mrežu EU-a za njihovu provedbu
  • strategija za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, uključujući spolno uznemiravanje, u europskom sustavu istraživanja i inovacija te osiguravanje rodne ravnopravnosti u radnim okruženjima s pomoću institucijskih promjena u svim organizacijama koje financiraju ili provode istraživanja
  • pristup politike za jačanje rodne ravnopravnosti, koji se bavi pitanjem uključivanja rodne osviještenosti kako bi se ostvario napredak u pogledu novog EIP-a
  • razvoj načela za integraciju i ocjenjivanje rodne perspektive u sadržaju istraživanja i inovacija u suradnji s nacionalnim organizacijama za financiranje istraživanja.
 
Među najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske su jednakost, nacionalna ravnopravnost, pravda te poštivanje prava čovjeka, stoga je to jedan od horizontalnih prioriteta u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. U tom smislu, sve javne politike i prioriteti provodit će se s ciljem uspostavljanja ravnopravnosti i promicanja jednakih mogućnosti. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) adresirat će se transparentnije zapošljavanje, ravnopravnost prilikom financiranja projekata i promicanje ravnopravnosti u STEM i ICT područjima. Dodatno, od 2022. godine sudjelujemo u projektu GENDERACTIONplus čiji je cilj pridonijeti unapređenju rodne ravnopravnosti u EIP-u uz izgradnju kapaciteta te razmjenu i koordinaciju politika.
 
A.7. Nadograditi smjernice EU-a za bolje vrednovanje znanja
 
Očekivani ishodi aktivnosti su:
 
  • razviti i poduprijeti vodeća načela za vrednovanje znanja
  • izrada kodeksa prakse za pametnu upotrebu intelektualnog vlasništva u suradnji s dionicima
  • izrada kodeksa prakse za istraživače o normizaciji.
 
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. postavila je strateški cilj Konkurentno i inovativno gospodarstvo koji se planira ostvariti boljim povezivanjem akademskog, istraživačkog i poslovnog sektora. Predviđeno je i poticanje programa za stjecanje dodatnih multidisciplinarnih i interdisciplinarnih kompetencija tijekom studija, izrađenih u skladu s potrebama poslodavaca. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti također se potiče suradnja znanosti i poslovnog sektora. 
 
A.16. Poboljšati pristup izvrsnosti u cijelom EU-u
 
Očekivani ishodi aktivnosti su:
 
  • osnovati posebnu radnu skupinu u Forumu EIP-a kako bi se poboljšao pristup izvrsnosti
  • osmisliti i provesti prilagođenu potporu pojedinačnim državama članicama
  • pristup politike o potencijalu COST-a u pogledu poboljšanja pristupa izvrsnosti u EU.
 
Krovni dokument, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030., ima cilj da Hrvatska postigne svjetski standard izvrsnosti te u tu svrhu predviđa stvaranje i uspostavu digitalno-inovacijskih centara, centara kompetencija i centara za transfer tehnologije. Novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kao jedan od ciljeva znanstvene djelatnosti navodi se postizanje konkurentnosti znanstvenih programa i projekata, dok se novim Zakonom o Hrvatskoj zakladi za znanost potiče znanstvena izvrsnost kompetitivnim sustavom financiranja znanstvenih istraživanja te korištenje međunarodnih mjerila kvalitete u istraživanjima.
 
A.17. Jačati strateški kapacitet europskih javnih organizacija koje provode istraživanja
 
Očekivani ishodi aktivnosti su:
 
  • provedba inicijative upravljanja znanošću s najmanje 100 sudjelujućih institucija u cijeloj Europi.
 
Hrvatska od 2018. godine potiče nacionalno sudjelovanje u programima Europske unije različitim mjerama kojima se, uz ostalo, nastoji osnažiti ljudske i operativne kapacitete. U novom programskom razdoblju povećana je vidljivost mjera kako bi se osiguralo bolje upoznavanje dionika s mogućnostima koje one pružaju, a samim time i njihova djelotvornost. U lipnju 2023. godine održana je prva godišnja konferencija „Razvoj mreže znanstvenih menadžera“ u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe Europske unije. To je bio prvi korak razvoja mreže znanstvenih menadžera kojim se želi informirati i ojačati znanstvene menadžere visokih učilišta i znanstvenih instituta koji su ključni, a često nedovoljno prepoznati faktori uspjeha znanstvenika na europskim kompetitivnim natječajima.