Kalendar rada ustanova

Dječji vrtić je dužan samostalno ili u suradnji s drugim gradskim dječjim vrtićima osigurati ostvarivanje programa predškole u trajanju od 250 sati za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu koja nisu uključena u redoviti ili posebni program predškolskog odgoja, a za djecu s teškoćama u razvoju dvije godine prije polaska u osnovnu školu.

U pravilu počinje 1. listopada tekuće kalendarske godine, a traje do 1. lipnja iduće kalendarske godine. U nekim sredinama (otoci, brdska područja) program predškole se provodi u razdobljima od tri ili pet mjeseci, ovisno kako odrede stručno tijelo predškolske ustanove i njezin osnivač, odnosno grad ili općina.

Djeca koja odlaze u školu moraju se ispisati s 31. kolovozom tekuće godine iz razloga što pedagoška godina u dječjim vrtićima počinje 1. rujna tekuće godine, kada se uključuju sva novoprimljena djeca te stoga nema uvjeta za ostanak djece koja odlaze u školu.

Program se može ustrojiti tako da obuhvaća od 250 do 550 sati godišnje. U pravilu počinje 1. listopada tekuće godine, a traje do 1. lipnja iduće godine. U nekim sredinama (otoci, brdska područja) program predškole se provodi u razdobljima od tri ili pet mjeseci, ovisno kako odrede stručno tijelo predškolske ustanove i njezin osnivač, odnosno grad ili općina.
 

Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar Odlukom. Tom odlukom propisuje se trajanje nastavne godine, odnosno početak i završetak nastave, trajanje polugodišta i trajanje učeničkih odmora i broj radnih dana u osnovnim i srednjim školama za sljedeću školsku godinu.

Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza i ima dva polugodišta. Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana. Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar odlukom. Odgojno-obrazovni rad iznimno može trajati i kraće od propisanog vremena, i to u slučaju proglašenja katastrofe, elementarne nepogode, stanja neposredne ugroženosti i ratnog stanja, o čemu ministar donosi odluku.
 

Obrazovanje odraslih nudi sljedeće mogućnosti:
 

• Osnovno školovanje – Program osnovnog školovanja odraslih izvodi se u trajanju propisanom nastavnim planom i programom za osnovno školovanje odraslih. Polaznicima koji na ovaj način završe osnovno školovanje također se omogućuje osposobljavanje za obavljanje jednostavnih poslova u nekom zanimanju.
• Srednjoškolsko obrazovanje – Broj sati svakoga pojedinoga nastavnog predmeta programa obrazovanja odraslih za stjecanje srednje školske spreme, srednje stručne spreme ili niže stručne spreme ne može biti manji od 50% od broja nastavnih sati propisanih nastavnim planom za redovito obrazovanje, bez obzira na oblik izvođenja nastave.
• Prekvalifikacija – Program prekvalifikacije provodi se za polaznike sa stečenom stručnom spremom za jedno zanimanje radi stjecanja stručne spreme iste obrazovne razine za novo zanimanje ili za polaznike sa stečenom srednjom školskom spremom radi stjecanja srednje stručne spreme. Broj sati svakog pojedinog nastavnog predmeta programa prekvalifikacije ne može biti manji od 50% od broja nastavnih sati propisanih nastavnim planom za redovito obrazovanje.
• Osposobljavanje – Programom osposobljavanja stječe se teorijsko i praktično znanje potrebno za obavljanje jednostavnijih poslova prvog stupnja složenosti. Izvođenje programa osposobljavanja ne može trajati kraće od 120 nastavnih sati, osim kad je riječ o osposobljavanju za jednu ili manji broj radnih operacija koje se stječu pretežno individualnim nastavnim radom, ali ne kraće od 60 nastavnih sati.
• Usavršavanje – Programom usavršavanja polaznici sa završenom srednjom školom dopunjuju i proširuju dosad stečeno znanje. Izvođenje programa usavršavanja traje ovisno o vrsti programa, i to:
  • za obnavljanje i dopunjavanje stečenog znanja i vještina te stjecanje novog znanja u struci iste razine složenosti, program ne može trajati kraće od 150 nastavnih sati
  • za poslove višeg stupnja složenosti, program ne može trajati manje od 500 sati, osim za programe obrazovanja za računalstvo.

Akademska godina počinje 1. listopada tekuće a završava 30. rujna sljedeće kalendarske godine.

Nastava se ustrojava po semestrima ili trimestrima, prema odredbama statuta sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.

Nastava može početi i prije početka akademske godine iz stavka 1. ovoga članka, ako je tako propisano izvedbenim planom nastave za tu akademsku godinu, ali ne prije 1. rujna.

Studiji se izvode prema izvedbenom planu nastave koji donosi visoko učilište. Izvedbeni plan se objavljuje prije početka nastave u odnosnoj akademskoj godini i dostupan je javnosti. Donošenje izvedbenog plana nastave uvjet je za početak izvođenja nastave u toj akademskoj godini. Studij se može organizirati kroz sustav učenja na daljinu, što posebno odobrava Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.