Dostupnost odgoja i obrazovanja

Mrežom dječjih vrtića utvrđuju se dječji vrtići i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja na području za koji se mreža utvrđuje, sa svim njihovim objektima u kojima se provode programi.

Mreža dječjih vrtića mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području. Predstavničko tijelo županije na temelju planova jedinica lokalne samouprave usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom području.

Mrežu školskih ustanova odgoja i obrazovanja za svoje područje predlažu osnivači. Ministarstvo, na temelju prijedloga osnivača, a uz mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, izrađuje konačan prijedlog mreže za područje Republike Hrvatske. Mrežu za područje Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada Republike Hrvatske.

Mrežom za školske ustanove utvrđuje se i upisno područje. Mrežom se također utvrđuju i područja na kojima se mogu osnovati nove školske ustanove ili uvesti novi obrazovni programi. Mreža se ustrojava na način da zadovoljava iskazane potrebe tržišta rada utvrđene sustavnim praćenjem i predviđanjem demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja na području za koje se utvrđuje, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja, odnosno školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja te ispunjava uvjete i mjerila propisane državnim pedagoškim standardima.

Dostupnost podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja svakom učeniku u osnovnoj i srednjoj školi, drugoj ovlaštenoj ustanovi ili školskom objektu, uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost učenika. Racionalni ustroj upisnih područja podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta.

Mreža školskih ustanova odgoja i obrazovanja obvezno sadrži:

a) popis škola/ustanova u kojima se izvode:
 

• redoviti programi odgoja i obrazovanja,
• posebni programi za učenike s teškoćama i/ili posebni programi za darovite učenike,
• redoviti programi i posebni programi za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima,
• programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
• umjetnički programi,
• sportski programi,
• međunarodni programi,
• alternativni programi,
• produženi boravak ili cjelodnevna nastava,

b) popis ustanova prostorno prilagođenih osobama s invaliditetom te

c) popis školskih ustanova imenovanih vježbaonicama.

Mreža se može izmijeniti na temelju izmijenjenih okolnosti koje predstavljaju elemente za izradu mreže, kao što su naseljenost područja na kojemu djeluju školske ustanove, broj djece i demografska projekcija, geografski položaj, udaljenost školskih ustanova i potrebe tržišta rada. U slučaju da je mrežom utvrđeno područje ili izvođenje novog programa te u slučaju izmijenjenih okolnosti koje predstavljaju elemente za izradu mreže, školska ustanova, odnosno program moći će se osnovati, odnosno izvoditi ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke te uzimajući u obzir potrebna financijska sredstva.

Ustanove za obrazovanje odraslih ispunjavaju svoje zadaće samostalno, u međusobnoj suradnji, u suradnji s drugim obrazovnim ustanovama te drugim pravnim osobama.

U Republici Hrvatskoj binarni sustav ima dugogodišnju tradiciju s kraćim formalnim prekidom (1981. – 1993.). Binarnost sustava u Hrvatskoj očituje se u tome što visokoškolske institucije nude programe sveučilišnih studija i stručnih studija.

Postojeća mreža visokih učilišta u Hrvatskoj svojim geografskim rasporedom obuhvaća sve dijelove Republike Hrvatske. U Republici Hrvatskoj trenutačno imamo: 10 sveučilišta (7 javnih i 3 privatna), 15 veleučilišta (11 javnih i 4 privatna) i 31 visoku školu (28 privatnih i 3 javne).