Visoko obrazovanje
Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskoj samoupravi visokih učilišta i autonomiji sveučilišta u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (Narodne novine, broj 119/2022.).
U Republici Hrvatskoj uspostavljen je binarni sustav visokog obrazovanja koji se temelji na principima Bolonjske deklaracije i u kojem osobe, koje se uključuju u visoko obrazovanje, samostalno mogu odabrati žele li se obrazovati na stručnim ili sveučilišnim studijima. Stručni studiji usmjereni su primarno prema tržištu rada i u sklopu njih se stječu primarno stručne kompetencije, dok je obrazovanje na sveučilišnim studijima u većoj mjeri teoretsko i usmjereno prema daljnjem nastavku akademskog obrazovanja. Ovakvo razlikovanje stručnih i sveučilišnih studija te vrsta visokih učilišta omogućava regionalno jačanje i povećanu fleksibilnost studijskih programa uz osiguravanje njihove kvalitete i usklađivanje s potrebama tržišta rada.
Sveučilišni i stručni studiji izvode se na visokim učilištima koja mogu biti sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište. Iznimno, javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, visokog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja vodi službene registre o akreditiranim visokim učilištima i akreditiranim studijskih programima u Republici Hrvatskoj: